Općine, gradovi i županije s olakšanjem su dočekali Vladino ograničavanje rasta cijena energenata. Da ga nije bilo, umjesto 1,2 milijarde kuna, koliko su im lani iznosili rashodi za energiju vrtića, škola, javne rasvjete i drugi troškovi, ove bi godine mogli biti četiri puta veći.
"Projekcije pokazuju da bi bez ograničenja rasta cijena, troškovi energije mogli premašiti za 4,8 milijardi kuna“, navodi Željko Turk, predsjednik Udruge gradova za Hinu.
Trošak za energiju lokalnih jedinica (uprava, javna rasvjeta) lani je bio 464 milijuna, troškovi dječjih vrtića, muzeja itd.. 178 milijuna, osnovnih i srednjih škola, staračkih domova, vatrogasaca 593 milijuna, sveukupno 1,2 milijarde kuna.
Da nije bilo Vladinih mjera ove bi godine taj trošak dosegnuo gotovo pet milijardi kuna, jer su troškovi energenata odletjeli u nebo, kažu iz Udruge gradova. Ističu da te mjere gradovima omogućavaju nesmetan nastavak rada škola i vrtića, komunalnih društava i ostalih funkcija od javnog interesa.
Prema Vladinim mjerama, kućanstva će za potrošnju do 2500 kilovatsati struje plaćati 59 eura po megavatsatu, a za onu iznad toga prosječno 88 eura.
U kategoriju kućanstava prebacuju se i vrtići, škole, fakulteti, knjižnice, muzeji, zdravstvene ustanove, domovi umirovljenika, udruge, vjerske zajednice, općine, gradovi i županije i za njih se uvodi univerzalna usluga za kućanstva s prosječnom cijenom od 62 eura po megavatsatu.
Koliko su te mjere bile potrebne, na primjeru bolnice u Novoj Gradiški, pokazao je predsjednik Hrvatske zajednice županija (HZŽ) Danijel Marušić. Trošak prosječne potrošnje struje za listopad, bez Vladinih mjera za bolnicu bi bio milijun i 30 tisuća kuna, sa tim mjerama smanjen je na 170 tisuća kuna.
"Gradovi su isprva bili zatečeni povećanjima cijena energenata, jer nije se radilo o povećanju od nekoliko postotaka, već su iznosi rasli za nekoliko puta“, kažu iz Udruge gradova.
Takvi su udari, ističu, "nepodnošljivi čak i uz velika reduciranja svih ostalih troškova".
Navode i kako je privremeno ograničenje cijena energije omogućilo da se cijene vodoopskrbne usluge stabiliziraju i spriječi njihov značajan rast s obzirom da električna energija predstavlja jedan od značajnih inputa u određivanju cijene vode.
Omogućilo je i to da se ne povećavaju troškovi gradskog proračuna niti građana u sufinanciranju cijene vrtića ili prehrane, naglašava Udruga.
Napominje i kako gradovi već godinama energetski obnavljaju javne objekte, primarno osnovne škole, vrtiće, gradske uprave kako bi optimizirali potrošnju energenata i usmjerili se na obnovljive izvore energije.
Konkretne podatke o uštedama s tog naslova za sada nisu prikupljali.
"Priča s obnovljivim izvorima i energetskoj učinkovitosti nije novina za gradove, godinama smo svjesni što i kako treba”, poručuju iz Udruge i kao dobre primjere spominju Rijeku, Križevce, Ludbreg, Osijek.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić pohvalio se kako je i njegova Brodsko-posavska županija puno uložila u energetsku obnovu.
Obnovili smo sve 23 matične škole čime su ostvarene energetske uštede od 70 pa do 80 posto. Energetski smo obnovili gotovo sve odjele naših dviju bolnica u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški, kao i domove zdravlja, naveo je Marušić.
Istaknuo je i kako je županija pred završetkom ugradnje 16 fotonaponskih elektrana, investicije vrijedne preko 3 milijuna kuna. Iz Udruge gradova poručuju i kako ima "vrsta štednji“ koje su manje prihvatljive“, primjerice oko javne rasvjete.
"Neprihvatljivo je radikalno smanjivati javnu rasvjetu jer se radi o javnoj usluzi povećanja sigurnosti ljudi, prometa i imovine. Mora se cijelo vrijeme itekako paziti da se uštedama ne napravi suprotan efekt“, naglašavaju iz Udruge gradova.
