Svake godine se u Hrvatskoj na neinvazivne estetske zahvate odlučuje 15 posto više osoba u odnosu na godinu prije. Uglavnom se odlučuju za botoks, njih oko 2500, a potom za hijaluronsku kiselinu, njih oko 1800. Specijalisti upozoravaju kako ove zahvate često izvode nestručne osobe u neadekvatnim uvjetima, piše Glas Slavonije.
'Injekcije primjenjuju i stomatolozi, kozmetičari, a u nekim ordinacijama i medicinske sestre, te su pogreške česte. Zbog pogrešaka najčešće dolazi do asimetrije mimike, a zbog krivog filera do neravnina i upale mekog tkiva, pa su nužne korekcije. Stoga smatramo da je nužna edukacija stručnjaka na korist pacijenata'. rekao je predstojnik Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju u zagrebačkom KB-u Dubrava, dr. Zdenko Stanec, na simpoziju 'Pomlađivanje bez skalpela'.
Siva zona
Pitanje ovakvih zahvata u hrvatskom zakonodavstvu spada u sivu zonu, a toga su svjesni i u Povjerenstvu za privatnu praksu Hrvatske liječničke komore.
'Liječnici su pod nadzorom Hrvatske liječničke komore i Ministarstva zdravstva, ali kozmetičari ne podliježu nikakvoj kontroli. Eventualno ih za nuđenje ovih usluga može kazniti Inspekcija rada. No velik broj kozmetičara završi neki tečaj i dobije papir koji objese na zid, a inspektor rada ne zna da to zapravo nije dopuštena metoda za kozmetičke salone. Stoga je to uistinu zona sumraka, kojoj se mora stati na kraj. Moram priznati kako mi je nepojmljivo da ljudi koji su spremni dati novac za markiranu odjeću i skupe torbice odlučuju svoje lice i zdravlje staviti u ruke nekoga tko nije stručnjak. Posebice što posljedice mogu biti dramatične - od infekcija do kompromitiranja živaca', kaže za Glas Slavonije dr. Jasenka Kalajdžić–Čandrlić.
Srbija je još opasnija
I njen kolega smatra kako se takvi zahvati ne bi smjeli obavljati izvan operacijskih dvorana. 'Najveći problem je alergijski šok, koji se može dogoditi i vi morate biti spremni na pružanje antišok-terapije. To je nemoguće izvesti u kozmetičkom salonu. Tako da čak ni liječnik ne smije pružati ove usluge izvan operacijske sale', smatra dr. Dario Šoš.
On dodaje i kako je još opasniji odlazak na ovakve zahvate u Srbiju gdje se koriste materijali koji ni tamo nisu dozvoljeni. 'To su biopolimeri i tekući silikon, koji na veleprodaji dobiju za 10 do 15 eura po mililitru, a prodaju ga za 40 eura te su sretni zbog zarade. No to su materijali koji su poznati kao oni koji izazivaju velik broj komplikacija. Osobno takve pacijente ne primam na popravak, jer bih na kraju još ja mogao biti tužen, dodaje dr. Šoš.
