Hrvatska u svibnju 2023., u očekivanju rekordne turističke sezone, bilježi najnižu stopu registrirane nezaposlenosti od postanka države, odnosno kako je istaknuo hrvatski premijer još od 1989. godine.
Broj nezaposlenih u svibnju je pao za 7,2 % u odnosu na travanj, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 5,6%, dok je mjesec ranije iznosila 6,1%.
Međutim, niska stopa nezaposlenosti, kako se smatra, rezultat je uglavnom velikog trenda iseljavanja radnoaktivnog stanovništva – više od 300.000 ljudi u razdoblju od 2013. do danas, i to iz redova registriranih nezaposlenih osoba, kao i onih koji nisu bili zadovoljni sa svojim radnim mjestima, donosi Poslovni dnevnik.
Tako je rekordna nezaposlenost posljedica članstva Hrvatske u EU i velikih prilika na zajedničkom tržištu rada. S druge strane, novih radnih mjesta nema dovoljno: hrvatska ekonomija ih ne kreira, osobito ne u privatnom sektoru, a osobito ne ona kvalitetna.
Javni sektor i dalje je prevelik – zapošljava oko 45% ukupno radno sposobnog stanovništava.
Po podacima koje Državni zavod za statistiku (DZS) preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem svibnja 2023. u evidenciji zavoda bilo je registrirano 97.758 nezaposlenih, što je za 7592 osobe ili 7,2% manje u odnosu na travanj.
Statistika na godišnjoj razini pokazuje da je broj nezaposlenih pao za 11%, no suprotno očekivanjima već na prvi pogled manjak nezaposlenih u očima analitičarima – nije dobra vijest.
To pokazuje među ostalim da postoji ozbiljan problem na strani ponude tržišta rada koji vodi u tzv. sekularnu stagnaciju.
Posrijedi je specifična vrsta ugroze pod čijim utjecajem ekonomija raste sporije od realnog potencijala upravo zbog nedovoljnog korištenja vlastitih resusa, pa kad je riječ o ljudskom resursu uz problem depopulacije to još znači manjak radne snage hrvatskog radnog kontingenta jer se cijele obitelji iseljavaju.
Radna mjesta koja stvaraju veću dodanu vrijednost se ne otvaraju, a ona koja se otvaraju nisu takva, pa ono što se proizvode odmah se i potroši. Vidi se to po strukturi deficitarnih zanimanja, primjerice konobara, kuhara i recepcionera u konkurentnom sektoru turizma i ugostiteljstva.
Taj efekt je vidljiv i u svibanjskoj statistici.
Među djelatnostima koje su u svibnju zabilježile najsnažniji godišnji rast broja osiguranika prema podacima HZMO-a ističu se u vrhu djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest turizam i ugostiteljsto s 7371 novih osiguranika.
Na mjesečnoj razini, očekivano najsnažniji rast bilježi ovaj sektor, pa je u odnosu na travanj broj osiguranika u turizmu i ugostiteljstvu porastao za 12.770 osoba ili 11,9%, na blizu 90.000.
Radnu snagu uvozimo, dok se domaća nezaposlena radna snaga polako ali sigurno prebacuje u socijalni sektor, i primjerice kroz razne programe relativno mladi ljudi ulaze u mirovinski sustav.
Prosječan novi umirovljenik starosti danas oko 55 godina, što znači da je tek oko 17% onih koji su umirovljeni nakon što su odradili puni radni staž, moguće je danas na korak ili je već postao nova karika sive ekonomije.
Navodno mnogi tako neregistrirani mladi umirovljenici u sezoni uvelike rade u turizmu, u naponu snage kao mladići i djevojke. Isplati se, zašto ne podebljati ionako slaba mirovinska mirovanja, tako mnogi zaključuju.
