Znanstvenik i molekularni biolog Gordan Lauc gostovao je u HRT-ovoj emisiji "1 na 1" gdje je komentirao aktualnosti vezane za koronavirus te epidemiju koronavirusa u Hrvatskoj. Komentirajući situaciju na Braču gdje je broj novooboljelih porastao, Lauc kaže da će uvijek biti malih, lokalnih žarišta zaraze koji nisu problem ako se na vrijeme otkriju. Smatra da je situacija u Hrvatskoj pod kontrolom.
"Trenutačno je toliko dobro, da ne možemo vjerovati koliko je dobro u Hrvatskoj, kada se usporedimo s ostatkom svijeta", rekao je Lauc na HRT-u.
U vezi cjepiva za koronavirus, Lauc pojašnjava da će ono biti trajno rješenje na razini pandemije. Međutim, problem je što je za razvoj cjepiva potrebno vrijeme jer ono se daje zdravom čovjeku i potrebna je stopostotna sigurnost da mu se neće učiniti šteta. Zbog toga je potrebno puno istraživanja, a Lauc procjenjuje da je za to potrebno od devet mjeseci do godine dana te ističe da do cjepiva nije lako doći.
Ne misli da je virus pušten iz laboratorija
"Problem s COVID-19 je to što jako puno ljudi bude inficirano i može proširiti virus, a da nema nikakve simptome. Brzo šire virus koji kod drugih može izazvati teške simptome od kojih se može umrijeti. Bilo je raznih spekulacija o nastanku virusa, samo tri mjeseca razmišljamo o virusu i mnogo toga smo naučili o njemu, no mnogo toga još i trebamo. Što se tiče povijesti koronavirusa, oni postoje milijunima godina i ima ih četiri vrste koje se kontinuirano šire među ljudima i uzrokuju obične prehlade", pojašnjava profesor Lauc.
Gordan Lauc kaže da je ova vrsta koronavirusa zaista i potekla od šišmiša jer je njegov slijed nukleotida vrlo sličan sljedovima nukleotida u šišmiša. Ipak, ono što je relativno rijedak događaj, zaključuje Lauc, jest da se pojavi ovako zarazan virus koji će se proširiti cijelim svijetom.
Smatra da je karantena bila dobra odluka za Hrvatsku
Profesor Lauc osvrnuo se i na karantenu u kojoj je Hrvatska bila te si tako pomogla u brzom suzbijanju širenja virusa. Smatra da nam je karantena koristila.
"Sve zemlje svijeta uče kako pokušavati živjeti s ovim virusom i suzbiti njegovo širenje. Hrvatska je reagirala brzo i odlučno, čime je gotovo potpuno suzbijeno širenje. Smatram da je to bila dobra odluka, no pitanje je što dalje. Što se tiče prokuženja virusa, ne možemo ga uništiti već možemo kontrolirati brzinu kojom će se širiti. Sreća je da neće biti smrtonosan za veliku većinu ljudi, no treba paziti da se ne širi prebrzo i tako kupiti vrijeme. Slijedi neizvjesna faza jer ne zna se kako će se ljudi ponašati", rekao je mikrobiolog.
'Da se svi u Hrvatskoj zaraze umrlo bi 20.000 osoba'
Kada je riječ o procjeni smrtnosti, Lauc kaže kako je ona puno manja nego što su se bojali u ožujku dok se Italija približavala brojci od tisuću preminulih dnevno. Koja je najgora situacija za Hrvatsku prema profesoru Laucu?
"Da se apsolutno svi zarazimo s postotkom smrtnih slučajeva kao što je u New Yorku, u cijeloj Hrvatskoj bi umrlo možda do 20.000 osoba. Tijekom ljeta bismo mogli lakše preboljeti Covid ako ga dobijemo. Virus popušta iako se mjere popuštaju, što vidimo na nekoliko mjesta u Europi. To je učinak mjera i odgovornog ponašanja ljudi te dolaska proljeća. Osobno, pratim što se događa u Čileu i Argentini gdje je sada kalendarski zima, a tamo dolazi do naglog porasta broja oboljelih. Pitanje je hoće li zaraženi ljudi u tropskim zonama ili ljetnom razdoblju imati manje simptome", rekao je Lauc.
Prvi veliki val očekuje se na jesen
Profesor Lauc vjeruje da bismo tijekom ljeta mogli imati pauzu i tako puno lakše preboljeti Covid-19 ako se zarazimo. Međutim, za jesen Lauc procjenjuje puno lošiju situaciju. Što se tiče prokuženosti, Lauc kaže da realno gledano prvi val nismo odradili i da se prvi veliki val očekuje na jesen i da smo ovim mjerama samo kupili vrijeme.
"Kada dođe drugi val, liječnici će puno bolje znati liječiti Covid-19. Ne vjerujem da će se ići u globalnu karantenu jer smo shvatili da ćemo se naći u recesiji goroj od one iz prošlog stoljeća. Moglo bi se ići sistemskim mjerama poput obveznog nošenja maski, na cijelu zimu se ne možemo posve zatvoriti jer na proljeće doslovno nećemo imati što jesti. Možemo se nadati da brzina širenja virusa neće preopteretiti zdravstveni sustav i da će svi moći dobiti najbolju skrb", komentirao je Gordan Lauc na HRT-u.
'Stvarni rizični faktor je debljina'
Skypeom se u emisiju javio i profesor Igor Štagljar te je rekao da je oko 20 država svijeta popustilo s mjerama i tako su svoje ekonomije počeli vraćati u život dok te zemlje počinju suživot s koronavirusom i predstavljaju "open air" eksperiment. Štagljar kaže da su zbog toga mnogi zabrinuti jer je još mnogo nepoznanica oko koronavirusa te da je neizvjesnost povećana jer se ne zna kada bismo mogli imati cjepivo.
Za kraj, profesor Lauc je zaključio da treba naglasiti i ako se ljudi zaraze koronavirusom, a stariji su od 80 godina, da će ih većina preživjeti. No, postoji faktor rizika koji Lauc spominje, a to je debljina.
"Digla se velika panika oko rizičnih skupina (...) jedini stvarno rizični faktor je debljina, ali stvarno debljina", rekao je dodavši da osobe s visokim tlakom više nisu rizična skupina. Debljina i Covid-19 su povezani jer debljina utječe na veću upalnost organizma i to je ono što ubije pacijenta", pojasnio je Gordan Lauc.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
