Ugledni znanstvenici Nenad Ban, Andreja Ambriović-Ristov, Petra Klepac, Igor Rudan i Branko Kolarić, koji su dosad bili članovi Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa, a čiji je status u tom tijelu postao upitan nakon što su primili poruku od predstojnika Ureda predsjednika Vlade Zvonimira Frke Petešića, da se suradnja teško može nastaviti nakon objave apela u kojem traže veću transparentnost oko epidemije, i dalje su spremni znanjem i iskustvom pomagati Hrvatskoj, piše Večernji.
Izbačeni iz Znanstvenog savjeta? Frka Petešić situaciju nazvao "nesporazumom"
Već ranije su nudili Vladi da, ako ne vjeruje njima, organiziraju sastanak s vodećim svjetskim ekspertima u borbi protiv zaraznih bolesti. No da bi se suradnja nastavila, traže i jasna pravila suradnje temeljena na znanstvenim dokazima i argumentima. Nesporazum, kako je jučer cijelu epizodu nazvao Frka Petešić, kazavši da možda nije bio potpuno jasan u svojim razgovorima s “izbačenim” znanstvenicima, i za koji je na sebe preuzeo krivnju, otklanjajući je tako od premijera Andreja Plenkovića, dolazi u trenu kad Hrvatska uz Luksemburg stoji na neslavnom tronu najgore pogođenih država u EU, i u interesu svih građana je da se što prije razriješi.
Spremni na suradnju
"Nisam čuo Frku Petešića, ali koliko sam shvatio, izjavio je da se radi o nesporazumu. Spreman sam surađivati s Vladom službeno ili neslužbeno. Bit će mi drago opet razgovarati s Frkom Petešićem da se dogovorimo. Je li moguće nastaviti rad savjeta? Mislim da je, naime svi smo mi profesionalci i možemo davati savjete i znanstveno argumentirane prijedloge čak i kada mišljenja nisu usuglašena. Nadam se da će ovaj nespretni i zbunjujući razvoj događaja, preko kojeg moramo prijeći što prije i nesebično, dovesti do pozitivnih promjena i optimizacija u funkcioniranju savjeta, rekao je jučer za Večernji prof. dr. Nenad Ban. Supotpisnica apela prof. dr. sc. Andreja Ambriović-Ristov samo je kratko odgovorila kako ju je nazvao Frka-Petešić i rekao da se zahvaljuje na suradnji koja više nema smisla zbog apela koji je potpisala. "Vidjela sam demanti nakon toga, ali nisam razumjela što su time htjeli reći" – poručila je dr. Ambriović-Ristov.
Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, epidemiolog u Nastavnom zavodu “Dr. Andrija Štampar”, kazao je za Večernji list kako “posao liječnika epidemiologa obavlja već više od 15 godina te će, naravno, nastaviti i dalje zbog ljudi koji slušaju preporuke, i njemu je to dovoljno. Sve drugo manje je važno: trenutačno mi je u fokusu suzbijanje pandemije i njezinih posljedica u što ulažem znanje i iskustvo koje imam", naglasio je Kolarić.
Tijekom drugog vala epidemije članovi Savjeta susreli su se tek sredinom listopada
Što se zapravo događalo u tijelu čije je osnivanje u proljeće Plenkoviću predložio Frka Petešić s argumentom da se nalazimo u krizi bez presedana te da je jako važno okupiti znanstvenike koji su u različitim biomedicinskim područjima? Prema riječima Frke Petešića, suradnja je u proljeće glatko tekla, no tijekom ljeta, kako doznaje Večernji, nije bio sazvan nijedan sastanak pa su se članovi već počeli pitati postoji li još Savjet. Prvi put su se tijekom drugog vala epidemije susreli sredinom listopada, a već su tada mnogi primijetili neobičnu bliskost Frke Petešića i jednog člana, Gordana Lauca. Kako je epidemija ubrzavala, brojevi rasli, a mjere se nisu uvodile, sastanci Vladina znanstvenog savjeta s premijerom Plenkovićem i Frkom Petešićem, koji su trajali i po nekoliko sati, bili su dosta napeti i žustri. Naime, sedmorica članova znanstvenog savjeta, Nenad Ban, Josip Car, Petra Klepac, Branko Kolarić, Ozren Polašek, Andreja Ambriović Ristov i Igor Rudan, uvijek su upozoravali na opasnost od “švedskog modela”, od kojeg je odustala i sama Švedska. Kada su se mnoge europske zemlje počele zatvarati, rasprava je postala još žešća i savjetovali su pooštravanje mjera te da Hrvatska krene putem europskih zemalja. Međutim, dio Znanstvenog savjeta govorio je kako nema potrebe za oštrijim mjerama.
08.12.2020., Banski dvori, Zagreb - Predstojnik ureda predsjednika i član Znanstvenog savjeta Vlade Vlade Zvonimir Frka Petečić održao je konferenciju za medije na kojoj je govorio o aktualnoj temi Znanstvenog savjeta i 'izbacivanja' članova. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
SRBI O ‘SKANDALU U HRVATSKOJ’: ‘Stručnjaci su kritizirali Stožer pa smijenjeni preko noći. Tamo, kao i u Srbiji, kritika nije poželjna’
Stožer se priklonio nekolicini znanstvenika
Već na prvom sastanku u jesen Gordan Lauc je prezentirao brojke o usporavanju epidemije koje su većinu članova šokirale. Na sljedećem sastanku prezentirali su argumente i dokaze i po redu pobijali Laucove tvrdnje. Razgovor je bio dug i konstruktivan, ili im se barem tako činilo, no nakon sastanaka u izjavama medijima poručivalo se nešto drugo. No izuzetno frustrirajuće za znanstvenike bilo je to što se Stožer priklonio nekolicini znanstvenika koji su preporučivali provjetravanje i distancu. Također, izuzetno su ih iritirale tvrdnje da lockdown uopće ne funkcionira, a pogodio ih je način na koji su se prezentirali sastanci Savjeta. Iako se oni nisu slagali sa zaključcima, medijima se prezentirao zaključak uz napomenu da je to jedinstveno razmišljanje i preporuka svih članova. Istodobno, dok je svakodnevno rastao broj zaraženih i umrlih, Lauc je na javnoj televiziji pobijao njihove preporuke i upozorenja, govoreći uporno o stagnaciji i padu brojeva zaraženih. Istina je da su tražili izbacivanje iz Znanstvenog savjeta Lauca i Miroslava Radmana jer su relativizirali situaciju i zbunjivali javnost.
"Ne razumijem zašto dio članova Savjeta s Vladom funkcionira putem javnih apela ili prozivanja, kada svi imamo izravni kontakt s Uredom premijera, posebice ako se to dogodilo samo dan nakon što je održan sastanak, na kojem je, koliko sam shvatio, to prešućeno. Razumijem da je takav potez mogao narušiti povjerenje i otvorenu komunikaciju koju smo dosad imali s Uredom premijera. No naš Savjet nije tijelo koje donosi odluke, već samo savjetuje Vladu i Stožer. U tom kontekstu ne vidim prepreku i, štoviše, mislim da bi bilo dobro da Savjet nastavi raditi u punom sastavu", kaže Lauc.
Na sastancima su se često čuli i povišeni tonovi jer neki znanstvenici nisu htjeli sudjelovati u toj “lakrdiji” da samo provjetravanje i distanca mogu dovesti do rezultata. Nezadovoljstvo i frustracija lošim argumentima kulminirali su 24. studenoga u pismu premijeru. “Od samog početka procjenjujemo da bi ovaj virus do kraja epidemije mogao dovesti do prerane smrti 10.000-15.000 naših sugrađana. Cjepivo je sada već nadohvat pa nam je teško razumjeti zašto ne zaštitimo živote tih još nekoliko mjeseci, kao što to rade sve okolne države? Uvijek smo na raspolaganju da ponudimo objašnjenja i epidemiološki i znanstveno obrazložimo naše stavove. Voljni smo, u slučaju potrebe, pomoći organizirati i razgovor s gospodinom Peterom Piotom, direktorom London School of Hygiene and Tropical Medicine, ili preporučiti i niz drugih vodećih svjetskih epidemiologa jer radi se o tisućama života koje možda još uvijek možemo zaštititi. Stručnjacima je ovih dana vrlo zabrinjavajuće gledati što se zbiva u Hrvatskoj, dok pritom mnoge države EU obuzdavaju uspješno i drugi val pandemije znatno strožim mjerama”, stoji u pismu koje je u posjedu Večernjeg lista koje je sedmero članova Znanstvenog vijeća – Nenad Ban, Josip Car, Petra Klepac, Branko Kolarić, Ozren Polašek, Andreja Ambriović-Ristov i Igor Rudan, poslalo premijeru Plenkoviću. Poruka je shvaćena ozbiljno, a nekoliko dana nakon toga uvedene su strože mjere koje su sada na snazi. No apel njih petero, objavljen u nedjelju, izazvao je burnu reakciju Frke Petešića.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.