U genetici organizama mutacije su uobičajen fenomen pa dok se neke odnose na evolucijske prednosti, neke djeluju negativno na organizme. Isto tako, neke mutacije nemaju nikakvog učinka pa zato i ne iznenađuje činjenica da stručnjaci istražuju upravo SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje bolest Covid-19. Zanima ih na koji način virus može mutirati.
Kako prenosi RTL, nakon analize više od 15.000 genoma SARS-CoV-2, otkriveno je više od 6000 mutacija, međutim neke od njih nisu se dogodile nasumično. Stručnjaci vjeruju kako je mutacije u genomu virusa uzrokovao ljudski protein APOBEC što ne iznenađuje jer je protein APOBEC poznat po tome da utječe na genski kod virusa koji zaraze ljudske stanice. To otkriće objavljeno je u časopisu Molecular Biology and Evolution.
"Pregledao sam mutacijske kombinacije za mnoge organizme i sve pokazuju određene sklonosti, međutim nikada nisam vidio snažnu i čudnu reakciju poput ove", izjavio je u priopćenju Laurence Hurst, profesor evolucijske genetike na Odjelu za biologiju i biokemiju na Sveučilištu Bath te ravnatelj Centra za evoluciju Milner, piše BBC.
Kako se mutacije stvaraju?
Većina virusa ima genski kod temeljen isključivo na ribonukleinskoj kiselini (RNA), a ne deoksiribonukleinskoj kiselini (DNA). Naime, RNA se sastoji od četiri nukleobaze, gvanina (G), adenina (A), citozina (C) i uracila (U), a mutacije nastaju kad neka od tih nukleobaza promijeni svoje mjesto. Tako dođe do mijenjanja strukture organizma.
Ono što su znanstvenici otkrili jest da je uracil skloniji mutacijama, osobito na mjestima gdje se te nukleobaze nalaze jedna pored druge. Istraživači tvrde da je mogući krivac za to upravo protein APOBEC. On povećava količinu uracila u genskom kodu virusa što proizvodi verzije koje ne prežive, a koje se ne vide u uzorku.
Ukratko, daljnja istraživanja o verzijama virusa koje prežive mogu se iskoristiti za stvaranje lijeka za koronavirus, odnosno cjepiva, piše RTL.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
