Broj ljudi koji su iz Hrvatske u Irsku odselili od ulaska naše zemlje u Europsku uniju 2013. pa do kraja 2018. godine deset je puta povećan u odnosu na razdoblje od 2002. godine do ulaska u EU, objavio je Centar za populacijske longitudinalne studije. Točnije riječ je o podacima demografske analize profila Hrvata u Irskoj koju je izradio dr. Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te voditelj CPLS-a. U toj je analizi, piše Slobodna Dalmacija koristio podatke Središnjeg statističkog ureda Republike Irske.
Tako je od 2002. pa do 2013. ,kada smo ušli u EU, strancima hrvatske nacionalnosti u Irskoj izdano je oko 2000 PPS brojeva (svojevrsnih OIB-a u Irskoj), dok je od 2013. pa do kraja prošle godine taj broj iznosio oko 21.500.
Kako je broj iseljenih rastao?
A kako je taj broj s godinama rastao? Primjerice, 2012. našim je ljudima izdano 86 PPN brojeva, 2013. izdano je 486 PPS brojeva, a nagli rast se nastavio i 2014. kada je bilo izdano već više od dvije tisuće, a 2015. gotovo četiri i pol tisuće "irskih OIB-a".
U analizi se iznosi kako je vrhunac iseljeničkog vala iz Hrvatske prema Irskoj bio 2016., kad su izdana 5312 PPS broja, no onda je val počeo slabiti i već se 2018. smanjio za petinu (4346 PPSN). Dr. Čipin daljni pad broja iseljenih očekuje i u ovoj godini, a razloge za to tek pretpostavlja pa tako navodi da su možda oni koji su htjeli otići otišli, a neki ostali zbog porasta plaća u Hrvatskoj u međuvremenu.
U Irskoj živi oko 20.000 Hrvata
Prema njegovim riječima, u Irskoj godinu dana ili duže živi oko 20.000 Hrvata. Dodaje kako je Irska unatrag pet godina postala atraktivna destinacija za život pa su tako u analiziranom razdoblju od 2013. do 2017. godine Hrvatima su izdana 17.274 PPS broja, od toga 10.534 ili 61 posto muškarcima, te 6.740 ili 39 posto ženama.
U isto vrijeme PPS je dobilo i 1995 djece mlađe od 15 godina, što je činilo 11 posto svih doseljenih iz Hrvatske u Irsku. Onih u dobi od 15 do 24 godine koji su dobili "irski OIB" bilo je 3985 , odnosno 23 posto.
Uvjerljivo najviše - čak 10.332 ili 60 posto - bilo je useljenika iz Hrvatske u dobi od 25 do 44 godine. Gledajući prema kasnijoj životnoj dobi ta brojka pada.
Tim dr. Čipina najavljuje svojim daljnjim analizama objavu podataka s kojima će "srušiti brojne mitove koji se u našoj javnosti pojavljuju kada se govori o demografskim temama".