Zlato za majstora: Zašto nitko ne želi u zanatlije iako mogu dobro zaraditi?

Posljednjih je godina Hrvatsku s jedne strane zahvatio masovni val iseljavanja radno sposobnog stanovništva, a s druge porast većih i manjih investicija pa je očit nedostatak kvalitetnih majstora. Tako investitori i kućanstva ostaju uskraćeni za usluge sitnih popravaka i sanacije kvarova. Kad im se posreći pronaći majstora, onda se kasni s radovima, a nije rijetkost da ono što je napravljeno na kraju nije dobro izvedeno, a masno je naplaćeno.

Za kvalitetne majstore postoje liste čekanja. Sve su to razlozi zbog kojih se sve češće čuje da meštri bolje zarađuju od kirurga. Nisu više rijetki ni slučajevi da obrtnici odbijaju poslove jer ne mogu pronaći adekvatnog radnika, a bez njih ne mogu ispuniti ni ugovorene obveze

potraga istražuje /

Tjedni za parketara, mjeseci za keramičara, a za postavljanje klime - godine: Zašto nedostaje majstora?

potraga istražuje /

Tjedni za parketara, mjeseci za keramičara, a za postavljanje klime - godine: Zašto nedostaje majstora?

Jedan od takvih koji su traženi i za čije se usluge bore investitori prepoznat je po kvaliteti izvođenja keramičarskih radova. Boško Kranjac, vlasnik tvrtke iz Vodica, kaže da ne zna koliko zarađuju kirurzi, ali za meštre može reći da mjesečno uprihode od 1.000 do, vrlo rijetko, 1.500 eura.

''Nisam siguran da kirurg ne zarađuje više. ... Danas nema neozbiljnih investitora koji će dopustiti rizik loše obavljenog posla. U tim krugovima dobro se zna tko dobro obavlja posao, a tko loše. Za obavljanje ovih poslova vrlo je važna i preporuka'', istaknuo je za Slobodnu Dalmaciju Kranjac.

Predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš napominje da, unatoč traženjima poslodavaca i gospodarstvenika, ni u ovoj školskoj godini nije došlo do većih promjena u upisnim kvotama, pa je i ove godine svaki četvrti upisani učenik – gimnazijalac: ''Hrvatska gospodarska komora zalaže se za jače povezivanje tržišta rada i obrazovanja, odnosno obrazovnih politika i potreba našega gospodarstva, uz uvođenje dualnog obrazovanja, kako bi se osigurao kvalitetan kadar i sve potrebne struke na tržištu''.

Iz Hrvatske obrtničke komore ističu da je odlazak kvalitetnih majstora u inozemstvo višestruk gubitak jer su uloženi resursi u njihovo obrazovanje te ostajemo bez kvalitetnog kadra, tako da je nužan rad na zadržavanju dobrih majstora. Niz godina upozoravaju i na sivu zonu.

I u HOK-u drže da je jedan od razloga za nedostatak adekvatnih majstora to što sustav strukovnog obrazovanja ne prati potrebe suvremenog tržišta rada, a Dragutin Ranogajac, predsjednik Komore, napominje da je nedostatak radne snage postao sustavni problem jer se nije na vrijeme uvidjela njegova važnost. Rješenje prije svega vidi u kvalitetnom strukovnom obrazovanju: ''Nema obrtništva bez mladih generacija, koje treba poticati da upisuju programe strukovnog obrazovanja, a naročito obrtnička zanimanja, koja su deficitarna. Hrvatska obrtnička komora uputila je određene prijedloge novoj Vladi RH. Predložili smo cjelovit pristup problemu nedostatka radne snage prvenstveno kroz brigu za strukovno obrazovanje, a zatim i određenim promjenama u radnom, mirovinskom i zdravstvenom zakonodavstvu''.