Žene žrtve seksualnog zlostavljanja u Domovinskom ratu nezadovoljne su radom državnih institucija oko istraživanja ratnih zločina. Prozivaju Državno odvjetništvo i Ministarstvo pravosuđa te upozoravaju i kako Zakon za žrtve seksualnog nasilja, usvojen prije dvije godine, nije isti za sve.
Imala je nepune 23 godine kada je zarobljena i silovana. Strahote
koje je proživjela u Vukovaru ispričala je u knjizi
Sunčica.
''Prvih mjesec dana me nisu dirali samo su me vodili na
ispitivanje, a onda od 14.10. 1991. do kraja 11. mjeseca
svakodnevno'', rekla nam je Snježena Maljak.
Počinitelji zločina još uvijek nisu odgovarali jer su pobjegli - jedan na početku a drugi na kraju suđenja.
"Ja znam imenom i prezimenom tko me silovao i oni su 2000. godine je započela istraga i oni su bili privedeni u istražni zatvor u Osijeku bili su tjedan dana u zatvoru i onda su pušteni da se brane sa slobode'', govori Maljak.
Iako je žrtva seksualnog zločina država joj je isplatila jednokratna naknada od 100 tisuća kuna, no na dodatnih 2500 kuna mjesečno nema pravo, zbog statusa braniteljice.
"Naknada HRVi je 249 kuna tako da sam onemogućena i obespravljena kao žrtva jednostavno se osjećam potlačenom spram ostalih žrtava koje su dobile sve'', objašnjava.
Na to upozoravaju i iz udruge Žene u Domovinskom ratu. Tvrde da je samo u zadnjih godinu dana odbijen status za čak 73 žrtve. Iz ministarstva poručuju da su od 213 zahtjeva riješili 207 - ostatak će dovršiti do kraja godine.
U Udruzi upozoravaju i na rad DORH-a:
"Za moj zločin nitko nije odgovarao, moji počinitelji slobodno šetaju tko zna gdje'', izjavila je Đurđica Pankas, još jedna žrtva seksualnog zlostavljanja.
No, iz državnog odvjetništva odgovaraju da rade sve kako bi počinitelji bili kažnjeni.
