Svaka žena u Hrvatskoj rađa se s 1.000 eura poreznog duga koliko će tijekom života platiti porez na higijenske uloške, tampone i ostale potrepštine koje žene moraju kupovati svaki mjesec, i na koje PDV iznosi 25 posto. Nije svugdje tako - takozvani 'tampon tax' u mnogim je afričkim i američkim državama ukinut, a u brojnim europskim zemljama smanjen.
- Istražili smo koliko je jaka menstrualna bol: dok u Japanu žene imaju pravo na dopust, u Hrvatskoj 'menga' i dalje tabu
- Sara i Mia u borbi s 'krvavim tabuom': Svojim pomalo neobičnim izumom osvojile i Ameriku
Izbor je velik, ali žene ga zapravo nemaju. Higijenske uloške ili tampone moraju kupiti svaki mjesec. Najmanju količinu higijenskih potrepština koju žena potroši u pet godina platit će oko 1.200 kuna. Pri tome ne računajući tablete protiv bolova bez kojih 20 posto žena ne može normalno funkcionirati, piše Jutarnji list.
Na to građanke u Hrvatskoj moraju platiti porez od 25 posto jer higijenske uloške i tampone se ne računa kao osnovnu životnu potrepštinu bez obzira što bez njih baš nijedna žena ne može.
Računa se da se u Europi svaka žena tako rađa s poreznih dugom od 1.000 eura. Ako računamo da žena mjesečno potroši samo 20 kuna na paket uložaka, što je minimum minumuma, znači da državi u godinu dana plati 60 kuna poreza. Pomnoženo s brojem žena do 50. godine - ispada da državni proračun na menstruaciji na godinu zaradi najmanje 54 milijuna kuna.
To se popularno naziva "tampon tax" i žene ga ne mogu izbjeći. O tome se raspravljalo i u Europskom parlamentu - koji je donio preporuku da taj porez bude nula posto.
"Glasala sam za usvajanje ovakve takse koja ženama ide u korist jer to nije nečiji luksuz i nije nečiji odabir nego stvarna potreba'', kazala je europarlamentarka Biljana Borzan.
No još uvijek se mnogi nisu odlučili za takav potez. Baš kao i Hrvatice 25 posto poreza plaćaju Dankinje i Šveđanke, Mađarice još i više čak 27, a Belgijke i Francuskinje 5,5 posto. Žene ne oporezuju Irci. Tampon tax prva je još prije 15 godina ukinula Kenija, nakon toga brojne druge afričke i američke države dok se u Velikoj Britaniji porez na menstruaciju slijeva u fond iz kojeg se onda financiraju ženske udruge.
"U Europi postoje dobri primjeri možda Škotska koja je uvela besplatne takve proizvode za sve studentice na sveučilištima. A što se tiče Hrvatske, nema konkretnih pomaka, no kako već imamo smanjeni PDV na pelene to je dobar primjer da tu praksu primijenimo i na ove proizvode", kaže Borzan.
Potaknuti baš tim primjerom iz Škotske s portala srednja.hr isto to su pokušali pokrenuti u Hrvatskoj.
"Odlučili smo provjeriti kakvo je stanje s hrvatskim sveučilištima, ali ne samo s njima već i s ostalim ministarstvima koja bi mogla biti zainteresirana za ovo pitanje. Nažalost, u posljednih šest mjeseci nije bilo nekog pomaka i čini se da u Hrvatskoj baš nema pretjeranog interesa za ovu temu unatoč preporuci da bi potrepštine ovog tipa trebale biti isključene iz porezne obveze", kaže glavni urednik portala Srednja.hr Marko Matijević.
Trebale bi biti, ali nisu - barem ne u Hrvatskoj koja se nalazi na europskom vrhu po visini poreznog nameta koje žene plaćaju samo zato što su žene.
