Živimo kraće, bolesniji smo, umiremo od bolesti od kojih ne bismo trebali i nedovoljno ulažemo u zdravstvo. Zdravstveni karton Hrvata puno je lošiji kada se uspoređuje s kartonom Europske unije. Rezultati su to istraživanja koje je Europska komisija provela u svih 28 zemalja članica.
Pri dnu u Uniji
Ako zamislimo da su države prsti, Hrvatska bi bila prst u zavoju, da se pita Europsku komisiju. Nismo najgori, ali prema istraživanju zdravlja nacije, Hrvatska je pri dnu u Uniji.
''Naš očekivani životni vijek je kraći nego prosječni u Europskoj uniji i ima mnogo faktora koji utječu na to. Jedan od najvećih su zdravstveni faktori. Hrvati puno više puše i puno više piju'', izjavila je Judita Cuculić Župa iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Hrvati u visokoj stopi umiru i od bolesti koje se mogu izliječiti poput bronhitisa, dijabetesa i raka dojke.
''Stvarno mislim da ne pazimo dovoljno što jedemo, a da zdravstveni sustav nije baš nešto najbolji - i nije. Moglo bi biti bolje, naručivanja, čekanja i tako. Primarna zaštita još koliko-toliko'', smatra Vlasta Vančina iz Zagreba.
''Moram reći da je liječnik primarne zdravstvene zaštite dostupan, ali specijalističke usluge dosta teško'', rekla je Sara iz Zagreba.
Iznesen je i iznenađujući podatak da unatoč iseljavanju, imamo više liječnika i medicinskih sestara.
''Točno da je prije tri godine u usporedbi sada u sustavu više oko 600 liječnika i više oko dvije tisuće sestara. Međutim, medicina se mijenja. Prije se doslovce stotine postupaka nije radilo u dijagnozi jedne bolesti koje se sada rade'', kazao je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Iza nas Letonija i Rumunjska
Pa iako ih je više, imaju i više prekovremenih sati. To je pitanje zdravstvenog sustava u koji ulažemo jako malo u usporedbi s ostalim državama. Iza nas su samo Letonija i Rumunjska.
''Moramo iskoristiti više izvora i sve one podatke koje imamo, a koji ovdje nisu uzeti u obzir: Hrvatska ima jedan od najboljih transplantacijskih programa u svijetu, Hrvatska ima jedan od najboljih elektroničkih propisivanja lijekova u svijetu, u realnom vremenu'', izjavio je Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ-a.
Građani na sustav ne mogu utjecati previše. Mogu ga jedino rasteretiti većom brigom o sebi ili barem poželjeti više zdravlja kao dar ispod bora.