Razoran potres koji je zatresao Bosnu i Hercegovinu odnio je jedan život i uzrokovao velike štete u malim mjestima oko epicentra. No potres se skoro jednako jako osjetio i s druge strane granice, a u nekim je Hrvatskim mjestima također prouzročio određene štete.
Jedno od tih mjesta je Trnovica na samoj granici s BiH, najbliže mjesto epicentru potresa s ove strane granice. Njegovi stanovnici od potresa više ne spavaju u pidžamama, u krevet idu obučeni, a neki su spavače sobe zamijenili s kaučima u dnevnim boravcima, bliže izlaznim vratima.
"Hrvatski mediji, uključujući i naše lokalne stalno javljaju o jakom potresu u BiH koji se osjetio u Hrvatskoj. Nije se samo osjetio jer mi u Trnovici imamo značajnih šteta na kućama, gospodarskim objektima, seoskim putovima, a o srušenim međama da I ne govorim", rekao je potpredsjednik općinskog vijeća, Pero Grošeta.
Kamenje je bilo posvuda. Iako na prvu ružan prizor, radi se uglavnom o suhozidima koje će mještani sada morati ponovo graditi. Iako je štete bilo i na jednoj kući, one su, srećom, sigurne za život. Sve ih je obišao pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela iz Općine Dubrovačko primorje, Ivo Kola, s dva inženjera koji su procijenili statiku kuće i utvrdili da nije oštećena.
"Kuće su sigurne znači za stanovanje, ovo što se tiče puknuća vode i tako dalje to ćemo vidjeti što možemo napraviti i da se sanira i ta voda da se može normalno živjeti", rekao je Kola.
Kola je s dva druga inženjera obišao i druga sela po Dubrovačkom primorju kako bi utvrdili sve nastale štete. One su, kako je rekao, minimalne.
Najgore je bilo puknuće cijevi u kući jednog bračnog para kojima je u noći potresa sve poplavilo. Stanarka Antonija za spomenuti je portal rekla da je u kući bio 10 centimetara vode.
No, drugih šteta srećom nije bilo. Glasnogovornik Dubrovačko-Neretvanske županije rekao nam je da za sada nitko ništa nije prijavljivao, osim ljudi iz Trnovice koji su se javili svojim općinskim dužnosnicima.
Iako se potres dobro osjetio i u Dubrovniku i Makarskoj i Pločama, sve je uglavnom prošlo dobro. Najveća šteta dogodila se u dubrovačkoj crkvici u starom gradu, unutar koje se srušio križ od sto kila i uništio stari barokni oltar, napravljen nakon velikog potresa 1667. godine.
A zašto ovaj potres toliko magnitude ipak nije uzrokovao više štete u Hrvatskoj, iako je uradio relativno blizu?
"Dobro je to da je tlo na ovom području drugačije od tla na Banovini koje je rastresito u nekim sedimentnim talozima. Ovdje se radi o krškom području, stjenovitom, i onda su efekti potresa blaži jer ne dolazi do pojačavanja, takozvane amplifikacije trešnje. Koliko potres zatrese, toliko se prenosi", objasnio je seizmolog Krešimir Kuk.
