Zbog rata u Ukrajini zemljama Europske unije prijeti nestašica pšenice i ulja. Poremećeni su dobavni lanci, a neke države su ograničile ili zabranile izvoz strateških roba.
Potrošnja se povećala i u Hrvatskoj, tjedno trošimo 160 milijuna kuna više nego ranije. Najviše se kupuju ulje, brašno i meso. Ako se ovakav trend nastavi, neki trgovački lanci razmišljaju i o ograničavanju kupnje pojedinih proizvoda. Marko Šiklić.
Ono što je nekad bio WC papir, danas su ulje i brašno! Kao da sutra ne postoji Hrvati već danima pustoše police u trgovinama.
To što trenutačno na policama nema nekih proizvoda, ne znači da je nestašica – uvjeravaju trgovci.
Zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je jedan od najvažnijih proizvođača suncokretovog ulja i brašna otežana je njihova isporuka.Ako se potražnja za uljem i brašnom nastavi povećavati, pojedini trgovci u zemlji ne isključuju mogućnost i ograničenja kupnje. Takva politika, uvjeravaju stručnjaci nema nekog smisla.
Ivo Grgić, profesor s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:
"Što ste vi učinili ako ste mene kao kupca ograničili da kupim 5 litara ulja jednom i vratim se za 5 minuta po drugih 5 litara ulja, ili dođe cijela obitelji i kupi. To je jedan marketinški trik za kojim nema potrebe."
Jednako kao što nema potrebe ni za gomilanjem zaliha hrane, što može uzrokovati kontraefekt.
Josip Zaher, potpredsjednik HGK za trgovinu i financije:
"To uzrokuje umjetnu nestašicu, bilo prehrambenih proizvoda, bilo neprehrambenih proizvoda i doprinosi daljnjem rastu cijena. Sam doprinos daljnjem rastu cijena povećava stopu inflacije, koja opet generira novi rast cijena zbog toga naglašavamo da ljudi to ne rade."
U međuvremenu cijena hrane nezaustavljivo raste, što je razlog i povećanju tjedne potrošnje od 6 posto.
Cijeli prilog iz TV emisije pogledajte ovdje: