Iza kuće je bacio žar i tako izazvao veliki požar kod Vrpolja gdje ponovno gori. Ustanovila je to šibenska policija i privela osumnjičenog.
Upravo ljudska nepažnja uzrokuje većinu požara, ali ima i onih koji pale iz namjere, s jasnom računicom. RTL-ov Goran Latković istražio je može li se i kada opožareno šumsko područje prenamijeniti u građevinsko.
Prvo je lokaliziran, a onda se kroz dan ponovno aktivirao. Požar kod Vrpolja gase kanaderi i vatrogasci. Samo jučer spaljeno je oko 100 hektara površine. 36-godišnjak koji je izazvao požar, iza rešetaka je.
"Utvrdili smo kriminalističkim istraživanjem da se radi o jednoj gruboj nepažnji. Da je 36-godišnjak odbacio žar u blizini svoje kuće. Tu je nastala jedna manja vatra, a ona je nošena vjetrom izazvala požar većih razmjera", kazao je Šime Pavić, glasnogovornik PU šibensko-kninske.
U jednomjesečnom istražnom zatvoru je i 28 godišnjak koji je između 5. i 7. srpnja sumnjaju zapalio tri požara kod Dubrovnika. U MUP-u kažu da su zabilježili više od 4.900 požara na otvorenom prostoru, a od toga je 336 njih nastalo kao posljedica kaznenog djela. Zbog namjerno izazivanja požara može se u zatvor do pet godina, a iz nehaja do tri.
"30 godina sam u vatrogasnom sustavu, vrlo malo je namjernih požara. To se mjeri u postotcima, 1, 2 ,3 posto. Skoro 90 posto požara je izazvano nepažnjom. Ne namjerom neopreznosti ljudi. Ovo ostalo 7 do 10 posto su vam prirodne neprilike, nepogode, gromovi i tako te stvari", tvrdi Ivan Kovačević, zapovjednik vatrogasne postrojbe Splitsko-dalmatinske županije.
U tom malom broju namjerno izazvanih požara kriju se piromani, osobe s mentalnim poremećajem, ali i oni koji se žele financijski okoristiti. Podmetanjem požara u šumi dolazi do mogućnosti prenamjene zemljišta u građevinsko, 10 godina nakon požara. Pa građevinska mafija vidi priliku u apsurdima zakona.
"Na tržištu nekretnina zemljište koje je pod šumom, samo područje koje je pošumljeno vrijedi znatno niže, od vrijednosti šumskog područja koje je zahvaćeno požarom. To je naprosto zato što zakon daje potencijalnu mogućnost da se opožarena područja privedu građevinskoj svrsi, dok šumsko područje to nema", kazao je Milko Križanović, odvjetnik.
Pitali smo tri dalmatinske županije koliko su zahtjeva za prenamjenom opožarenog šumskog područja zaprimili, do zaključenja teksta nitko nije odgovorio!