Sudeći po preliminarnim rezultatima istraživanja “Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone” - nismo dobro. Prema onome što je istraživanjem utvrdilo 13 psihologinja s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zdravstvenog veleučilišta , čak 40 posto građana svih generacija osjeća se psihički iscrpljeno od pandemije, gotovo 50 posto ima problema sa spavanjem, a petina ih se barem povremeno uspavljuje lijekovima, piše Večernji list.
I WHO upozorio na pojavu 'pandemijskog umora'
Tih problema nisu pošteđeni ni učenici i studenti. Tri četvrtine studenata zabrinuto je zbog pogoršanja psihičkog zdravlja prouzročenog stresom te tjelesnog zbog dugotrajnog gledanja u ekran i sjedenja, dok svaki peti dječak i svaka treća djevojčica školske dobi ističu teškoće kad je riječ o psihičkom zdravlju.
Na pojavu tzv. pandemijskog umora jesenas je upozorila i Svjetska zdravstvena organizacija. Taj se umor očituje iscrpljenošću, umorom i osjećajem da smo „na rubu živaca“. U istraživanju je sudjelovalo 2635 građana u odbi od 18 do 94 godine te više od 1400 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole.
Psihičko zdravlje više narušeno kod žena, mlađih, samaca...
Rezultati kazuju kako se očuvanim psihičkim zdravljem može pohvaliti 38 posto građana, dok su dvije trećine ispitanika pokazale izražene razine depresivnosti i/ili anksioznosti i/ili stresa, od blagih i umjernih do težih. Oko 25 posto ih osjeća jaku ili izrazito jaku depresivnost, anksioznost i stres. Psihičko je zdravlje više narušeno kod žena, mlađih, samaca, kod onih koji nemaju djece te onih koji teže podmiruju financijske obveze. Kod 40 posto građana prisutan je i velik strah od potresa.
Tzv. simptome "sagorijevanja“ češće su doživljavale žene, mlađi, samci i rizične skupine te osobito učenici, studenti i nezaposleni. Svaka treća osoba manje je zadovoljna seksualnim odnosima i smatra ih lošijima nego na početku pandemije. Parovi koji žive zajedno bolje se nose sa stresom i manje im je narušeno psihičko zdravlje, a partneri koji žive odvojeno pažljiviji su međusobno i imaju bolje seksualne odnose. Višu razinu depresivnosti imaju svi ispitanici, osim partnera koji žive zajedno i imaju djecu, piše Večernji list.
Djeca u prosjeku doživjela pet stresnih događaja u godinu dana
Većini učenika život je lošiji nego prije pandemije, a stariji školarci i djevojčice imaju više simptoma narušena psihičkog zdravlja, pesimističniji su i zabrinutiji za budućnost od mlađih i dječaka. Većini mlađih učenika nastava na daljinu bila je teža od one u učionici, što nije slučaj kod srednjoškolaca, jer je to izjavilo njih 36,1 posto. U prosjeku, djeca su u godinu dana doživjela pet stresnih događaja, od samoizolacija, svađa u obitelji, smrti bliske osobe, teške bolesti ukućana do problema u školi.
No, da nije baš sve crno govori i podatak iz istraživanja prema kojem se tijekom pandemije više od polovice roditelja više družilo i(ili) igralo s djecom nego prije, a 41% ih se sada osjeća bliskije svojoj djeci.
Tri četvrtine građana drže da trebamo slijediti mjere Stožera te da COVID-19 nije samo malo jača gripa, a pozitivniji stav prema mjerama povezan je i s boljim psihičkim zdravljem, optimizmom i kvalitetom života. Ipak, gotovo 80% ih drži da postoje dvostruka mjerila vezana za pridržavanje mjera. Najčešće su se informirali o pandemiji prateći nacionalne medijske kuće. Građani najviše vjeruju informacijama stručnjaka i međunarodnih zdravstvenih organizacija, a najmanje onima političara i nepoznatih ljudi na društvenim mrežama.
