U Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine na snagu stupa novi Zakon o radu, u kojem će se naći niz novosti, a osim novog oblika rada putem digitalnih platformi, novi ZOR regulirat će i rad na izdvojenom radnom mjestu. U jeku pandemije koronavirusa, dio radnika dugo je vremena radio od kuće, a neki čak i nisu radili jer zbog izvanredne situacije nije bilo moguće raditi.
Novim ZOR-om obuhvaćen je i taj dio, odnosno, prema novim zakonskim odredbama ako dođe do prekida rada "u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 posto prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno."
Detaljno dalje nije precizirano što ovakva odredba zapravo znači. Treba li Sabor proglasiti izvanredno stanje ili, kao u koronakrizi Stožer za (umetnite riječ po želji) može reći da su na snazi izvanredne okolnosti, a poslodavac vam potom može izbiti koju tisuću kuna s mjesečnog računa. Tko će konkretno reći što je ekološki incident, a što "slična pojava" nije precizirano Zakonom. Dosad je Zakon bio takav da se za razdoblja u kojima se zbog opravdanih razloga određenim zakon, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne radi, radnik ima pravo na punu plaću.
Stručnjak za radno i socijalno pravo s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Viktor Gotovac, u razgovoru za Net.hr ističe da se u novom ZOR-u strašno komplicira tekst, loša je nomotehnika, promjene koje se unose će umjesto da olakšaju, otežati primjenu zakona i radne odnose.
"Nastojanja možda jesu bila pozitivna u nekom dijelu da se urede određene stvari, međutim sama izvedba je prilično loša, ali to nije problem samog zakona. Postoji dio koji se tiče platformskog rada, koji je zaista teško čitljiv i teško prohodan čak i za pravnike, i pitanje je kakva će biti primjena. Postoje neka ograničenja koja su evidentno dosta demagoški usmjerena prema sindikatima, da se kupuje nekakva njihova naklonost. Rekao bih da to neće biti nešto što će kvalitativno pomoći, već vjerojatno upravo suprotno", kaže Gotovac u razgovoru za Net.hr.
Sporno tumačenje zakona
Članak 95. mijenja se i u njemu se navodi navodi da bi u slučaju izvanredne situacije plaća radnicima pala na 70 posto, Gotovac kaže da su se u koronakrizi pojavila neka tumačenja da radnik može dobiti manju plaću ako nema posla.
"Nisam siguran da je to ispravno tumačenje, ali sada se očito želi ići u tom smjeru da ako posla nema, a de facto za to radnik nije kriv, da mu se onda može smanjiti plaća. Mislim da to nije dobar pristup. Kada se dogodi neka takva situacija, onda bi trebalo omogućiti ili već iskoristiti mogućnost nekakvog izvanrednog otkaza zbog druge osobito važne činjenice", govori Gotovac. Kao primjer navodi da je radnik možda za određeni iznos plaće vezao svoj život ako je primjerice uzeo kredit. "Mislim da se ne može samo ovako zakonski omogućiti da se taj iznos jednostavno promijeni. To spada u nekakvu drugu domenu i imam dojam da se u tom pogledu vraćamo u onu neku situaciju maltene bivanja na nekakvom čekanju koje je obilježilo kraj 80-ih", pojašnjava.
Dodaje da razumije namjeru, ali ako je namjera takva da posla nema, onda je logičnije okončati taj radni odnos ili ako je radnik spreman neka potpiše ugovor na manji iznos. "Ali naprosto intervenirati tako da jedna strana bude zakinuta, nisam siguran da je pravi put", kaže nam ovaj stručnjak za radno pravo.
U tom konkretnom slučaju slanja radnika kući jer nema posla, Gotovac veli da neki standardi uopće nisu definirani te je mišljenja da ćemo u provedbi imati puno problema. "Imamo epidemiju koja se bila dogodila, ali to je situacija koja se ne događa svake godine. Uređivati to na ovaj način; ili netko baš predviđa da će biti nova epidemija ili to ne bi trebao biti ključni moment za nekakvu zakonodavnu djelatnost", govori Gotovac.
"Ako je nešto izvanredna situacija, čini mi se da ne bio pravo mjesto za to trebalo biti Zakon o radu, nego onda valjda moramo imati neki drugi mehanizam; ne samo za radne odnose, nego i inače da propišemo tko će tu izvanrednu situaciju definirati, a onda kada se proglasi nekakva izvanredna situacija, onda ona ima svoje refleksije koje ne trebate normirati jer su notorne. Radi se o nekakvom događaju koji nije bio predviđen, izvanredan je i pokreću se stvari", pojašnjava, dodajući da imamo situaciju da su takva izvanredna stanja definirana u Ustavu.
"Mi ćemo sada, valjda zato da ne bismo primjenjivali onu ustavnu odredbu koja je 2020. izazivala teorijskih i političkih prijepora, takve odredbe uvrštavati u zakone poput Zakona o radu i sporadično ih rješavati. Nisam siguran da je to pravi put", rekao je Viktor Gotovac.
"Kada imate nešto toliko veliko, toliko značajno, onda morate imati instrumentarij koji neće biti u Zakonu o radu, nego će posljedica biti samo na radni odnos. Kada je nešto izvanredno, onda to ne morate normirati jer ono što je izvanredno ne zahtijeva uređenje. Za izvanredne situacije ne morate imati zakonsko uređenje, jer su one izvanredne. Znamo što to znači - da je onda ono što je redovno ne primjenjuje", pojašnjava.
Sve završi u krivoj primjeni
Upitan postoji li tu kakav prostor za malverzacije, odnosno pozivanje na odredbu i smanjivanje plaće i kada to realno nije slučaj Gotovac kaže da je praksa u Hrvatskoj pokazala da i tamo gdje se sve naizgled čini jako dobrim, to završi u nekakvoj krivoj primjeni.
"Loša nomotehnika, neprohodnost zakona, činjenica da je pisano na neki način da se udovolji pojedinim stranama, pisano je s refleksijom na covid-krizu i na to što smo dvije godine tolerirali da se radi od kuće, a po ugovorima koji za to nisu bili predviđeni - pristajali smo na vladavinu neprava, a ne na vladavinu prava. To mi pokazuje da svi ti i loši motivi i loš način kako je to napravljeno, čak ne mora biti namjera da se manipulira primjenom zakona, nego to naprosto može biti neka posljedica", govori.
Rekao je da ne želi vjerovati i ne želi se baviti teorijama da postoje neki koji su sada sebi ostvarili povoljnosti kroz zakon, ali da Hrvatska ima općenito tradiciju problema u primjeni zakona ili u naopakoj primjeni. "Kada često mijenjate zakon, vi dovodite do toga da vam se ne stabilizira sudska praksa. Mi smo Zakon o radu donijeli 2014., nakon toga ga dva puta mijenjali. U razdoblju od 10 godine, niste zapravo uopće testirali zakon da on dođe do Vrhovnog suda i slično", kaže Gotovac.
"Meni koji se bavim radnim pravom neke stvari su teško razumljive, i bit će vrlo kompleksne u primjeni. Imat ćete recimo kod ugovora o radu na određeno vrijeme ograničenje i trajanja i broja ugovora i objektivnih razloga. U toj situaciji, čini mi se da to sigurno može prouzročiti probleme, a onda dovesti do toga da se razvije praksa koja nije bila nužna namjera zakonodavstva", zaključio je Viktor Gotovac u razgovoru za Net.hr.
Ministarstvo: Odredba se primjenjuje samo ako je došlo do prekida rada
Upit o ovoj temi poslali smo i Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koje smo pitali tko bi točno trebao definirati takve izvanredne okolnosti. Pri ocjeni radi li se o takvim okolnostima koje bi opravdavale primjenu navedenog članka Zakona o radu valja uzeti u obzir i niz drugih, posebnih propisa, navode iz ministarstva.
"Ako se radi o epidemiji bolesti, primjenom Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, posebnom odlukom je proglašava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za zdravstvo. Nastup izvanrednih okolnosti kao što su požar, poplava, potres ili slična pojava koja je uzrokovala bitan poremećaj u životu ljudi na određenom teritoriju, u skladu sa Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda, na području županije utvrđuje župan sam ili na prijedlog načelnika policijske uprave, a na području dviju ili više županija te na cijelom području Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske prema vlastitoj prosudbi ili na prijedlog ministra unutarnjih poslova", pojasnili su nam.
Dodaju i da je Zakonom o zaštiti okoliša propisana obveza tijela javne vlasti, da bez odgađanja, putem sredstava javnog informiranja ili na drugi odgovarajući način, obavijeste javnost o slučajevima neposredne opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoliš. "Važno je naglasiti da se odredba Prijedloga zakona o naknadi plaće u svim navedenim okolnostima primjenjuje samo ako su iste ujedno dovele do prekida rada, odnosno onemogućile obje ugovorne strane (dakle i radnika i poslodavca) da ispune svoje obveze iz ugovora o radu", odgovorili su iz ministarstva na upit Net.hr-a.
