Zbog nestašice lijekova, pojedine ljekarne izrađuju lijekove same, a jedan od njih je i dječji antibiotski sirup. Ima li razloga za brigu - Marini Brcković otkriva šefica ljekarničke komore Ana Soldo.
Hrvatski ljekarnici doskočili su problemu nestašice dječjih sirupa tako da ih proizvode od antibiotika za odrasle. Kako izgleda taj proces?
Ljekarnici već duži niz godina. za druge lijekove, za pedijatrijsku populaciju gdje nemamo registriran lijek u dječjoj doz.i pripremaju prilagođene doze za djecu. Nismo nikada radili antibiotike. ali ovoj situaciji kada nismo na tržištu imali dovoljno antibiotskih sirupa imali smo poprilično velik broj bolesne djece. Pripremili smo protokole i u suradnji s HALMED-om educirali ljekarnike i ljekarnici su počeli proizvoditi antibiotske sirupe. Antibiotski sirupi su se proizvodili od lijekova koji su dostupni na tržištu za odrasle. Prilagodili smo dozu, pripremili lijek u obliku sirupa tako da roditelji mogu djeci to jednostavno primjenjivati.
I taj lijek ima isti učinak?
Taj lijek je zapravo u jednakoj dozi kao i gotovi lijek koji je bio u prometu, ima isti učinak, jednako je siguran kao i lijek koji se proizvodi od strane farmaceutske industrije.
Osim dječjih antibiotika u sirupu, kojih lijekova u Hrvatskoj trenutačno nedostaje?
Trenutno mislim da nam ne dostaje 200-tinjak lijekova, to su uglavnom lijekovi koji se koriste za liječenje kroničnih bolesti. Imamo sreću da Hrvatska, i zbog lokalne farmaceutske industrije, a i zbog takvog tržišta, za sve te lijekove imamo dostupne lijekove od drugih proizvođača, istog sastava, iste doze, tako da pacijenti nisu ugroženi. Kritična nestašica je kada za neku bolest nemate niti jedan lijek u prometu. Trenutno nemamo niti jednu kritičnu, što je zapravo dobro. Imamo nestašica koje svakodnevno pacijentima, ljekarnicima i liječnicima stvara velike probleme i u komunikaciji pacijenti moraju obilaziti ljekarne, vraćati se kod liječnika.
Farmaceutske kompanije najavljuju nestašicu za jesen, trebamo li biti zabrinuti?
Najavljivali su se nestašice zbog cjenovne politike koju imamo u Hrvatskoj zbog lijekova. Vjerujem da trebamo biti zabrinuti jer moramo osigurati barem kritične kategorije lijekova koje su važne i za pedijatrijsku populaciju i za bolesti za koje nemamo jako puno terapijskih rješenja. Mislim da mi kroz interventni uvoz i kroz neke druge mehanizme koje imamo u zakonu, ako se na vrijeme pripremimo, osigurati svim pacijentima potrebnu terapiju i u bolnicama i kroz primarnu zdravstvenu zaštitu gdje većina naših pacijenata preko 80 posto svih lijekova idu kroz primarnu zdravstvenu zaštitu za kronične bolesti.
