I dalje rastu napetosti između Zapada i Rusije ali Zapad nije baš jedinstven. Naime dobar dio zemalja EU nije pristao na politiku protjerivanja ruskih diplomata jer Britanci nisu pružili nikakve uvjerljive dokaze da je baš Ruska država odgovorna za napad nervnim plinom.
Slovenija tako za razliku od Hrvatske nije protjerala nikoga a i u Hrvatskoj dio političke javnosti misli da je protjerivanje trećeg tajnika ruskog veleposlanstva bio nepotreban čin, tim više jer će kao i uvijek prvo nastradati biznis i ljudi koji ne žive od geopolitike nego od svog rada.
Ako se pita Ruse koji žive u Hrvatskoj, snage ne bismo ni trebali odmjeravati jer - kaže Tatjana koja usred Zagreba prodaje popularne ruske delicije - protjerivanje diplomata posve je besmisleno.
"Meni bi bilo smiješno, da nije tragično. U principu smo van politike i do dan danas, a tu sam 19 godina, nikad nisam imala nikakve probleme što sam ja Ruskinja, imam jako dobre odnose sa svim Hrvatima tu, volim njih, oni vole nas", rekla nam je Tatjana.
Da naši sukreatori vanjske politike nejednako vole ruske kolege, i dalje je vidljivo. Dok premijer slijedi upute Brisela i tjera iz zemlje ruskog diplomata, predsjednica poziv u goste Vladimiru Putinu ne misli povući. Ipak predsjednica potvrđuje da se i sama složila oko protjerivanja.
Ali hrvatska, kao ni europska javnost još nije vidjela nikakve dokaze da je upravo Rusija odgovorna za napad nervnim plinom na tlu Velike Britanije.
Slovenija, Austrija i Grčka primjerice nisu među ukupno 19 članica Unije koje su protjerali ruske diplomate. Iz Kremlja sve vide kao dokaz da je malo nezavisnih država u modernoj Europi. A ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergei Lavrov jeporučio kako će na ovakvo ponašanje i Rusi odgovoriti.
Tako se - tek što je Sberbank obećao povući tužbe, a Agrokor priznati tražbine - situacija ponovno komplicira. U najvećoj ruskoj državnoj banci, ujedno i najvećem vjerovniku Agrokora, danas šute.
Slijedeći europske, a zanemarujući svoje interese, Hrvatska je gospodarske odnose kvarila od 2008., posebno nakon uvođenja sankcija 2014. Otad do danas robna razmjena pala je s milijardu i pol na samo pola milijarde dolara.
Ruski novac trebao bi se investirati u Kupare, a Rosnjeft se spominjao kao rješenje za INU.
Posljedica se ne boje u AD Plastiku - najvećem hrvatskom proizvođaču plastičnih dijelova za automobile koji ima dvije tvornice u Rusiji s više od 800 radnika. I oni svjedoče kako ruska ekonomija trpi od višegodišnjih sankcija.
"Zbog sankcija i krize koja se nakon toga dogodila, rusko tržište što se tiče automobila se gotovo prepolovilo. No, mi smo se prilagodili i opstali i nama u zadnjih godinu i pol s ruskog tržišta dolaze samo dobre vijesti. Ovaj događaj neće utjecati na naše poslovanje u Rusiji, no treba biti uvijek oprezan hoće li se dogoditi kakva eskalacija iza toga", poručio je predsjednik Uprave AD Plastik Marinko Došen.
Reakcija će biti - kakvih, odlučit će ruski vladar. Njegov nedolazak u Zagreb na predsjedničin poziv pritom bi mogao biti najmanji problem.
