Neke banke poslale su dopis klijentima u kojem od njih taže da obavezno moraju osobno doći u banku i ažurirati podatke.
To pogotovo teško pada starijim i nepokretnim osobama. Poziv iz banke dobila je umirovljenica koja je za Večernji list kazala da ima ugovoreno i internet bankarstvo, no u bankama koje to ne prihvaćaju za ovu svrhu jedina je opcija opunomoćenje preko javnog bilježnika i ovjera svih potrebnih dokumenata što je u konačnici trošak od oko 400 kuna (200 kuna dolazak bilježnika i oko 200 kuna ovjere svih potrebnih dokumenata).
Dopis banke izgleda ovako:
„Molimo vas dođite što prije u poslovnicu ažurirati svoje podatke. Riječ je o podacima koji se prema zakonu moraju periodički ažurirati, a koje primjerice prikupljamo pri otvaranju računa. To nam određuje Zakon o sprečavaju pranja novca i financiranju terorizma i podzakonski propisi prema kojima moramo redovito ažurirati podatke svojih klijenata.
Svoje podatke trebate ažurirati najkasnije do ... dolaskom u poslovnicu banke. Ako ne ažurirate pravovremeno svoje podatke, nećete biti u mogućnosti koristiti se proizvodima i uslugama banke bez određenih ograničenja. To znači da ćete sredstva na svom računu moći podići samo u poslovnici banke, dok će vam ostale usluge banke biti ograničene ili nedostupne. Npr. nećete moći plaćati karticama i m-zabom, podizati novac na bankomatu ni ugovarati nove proizvode i usluge banke. U slučaju da ne ažurirate svoje podatke, banka može prekinuti poslovni odnos“.
Unatoč pandemiji i digitalizaciji, banka inzistira za fizičkom dolasku. Isti princim uvela je i Erste banka iz koje tvrde da intenzivno rade na uvođenju mogućnosti ažuriranja osobnih podataka i putem digitalnih kanala, ali to za sada još uvijek nije moguće.
U HNB-u pojašnjavaju da, u odnosu na način provođenja obvezne
mjere ažuriranja podataka, sam Zakon nije odredio način na koji
se ta mjera treba provoditi te iz tog razloga banke mogu
koristiti više načina ažuriranja podataka, od kojih neki ne
zahtijevaju nužno fizički dolazak u poslovnicu banke (primjerice
putem internetskog bankarstva ili putem e-mail adrese
evidentirane u bazi podataka banke).
Moguće je da Zaba "puše na hladno" nakon što joj je prije dvije
godine regulator izrekao 22 milijuna kuna kazne upravo zbog
prekršaja iz sfere pranja novca i financiranja
terorizma.
