“Otac mi je bio onkološki bolesnik, a onda je bolnici uhvatio i koronu…Preminuo je iznenada. A kada sam došao u bolnicu, na patologiju, začudilo me kada mi je liječnik rekao – dođite čas k meni, da se dogovorimo, što da upišemo kao uzrok smrti. Slomljeni ste jer ste izgubili voljenu osobu i to uopće nije trenutak kada vas zanima što će biti upisano kao uzrok smrti. Ja sam i rekao otprilike – tko sam ja da to znam odrediti…“, govori sugovornik Net.hr-a koji je prije nekoliko tjedana sahranio oca. Na kraju je kao uzrok bila upisana onkološka dijagnoza. Naš sugovornik zna da njegov otac nije ušao u one dnevne statistike o broju preminulih od koronavirusa, niti se, kaže, usuđuje procjenjivati što je bilo presudno za smrt njegova oca.
No, ovaj slučaj nesumljivo pokazuje da je evidencija umrlih u Hrvatskoj još uvijek vrlo neprecizna kategorija.
Drugi je slučaj iz jednog doma za stare i nemoćne u Zagrebu. I u tom domu, kao i mnogim drugim domovima za starije u Hrvatskoj buknula je zaraza koronavirusom: oboljeli starci izdvojeni su u improvizirani odjel za koronavirus, oni s najtežim simptomima su odvezeni u bolnicu, a oni s „ne tako teškim simptomima“ su ostali u toj izoliranoj sobi, no, kada se jednoj starici stanje pogoršalo toliko da je preminula – ostali oboljeli su uhvatili raspravu osoblja o tome hoće li se taj slučaj „prijaviti“ kao smrt od koronavirusa ili ne.
Iz dana u dan u Hrvatskoj Stožer objavljuje brojke oboljelih, ali i brojke umrlih od koronavirusa, no javna je tajna – a potvrđuju je i osobe iz zdravstvenog sustava u razgovoru za Net.hr – da su te brojke vrlo neprecizne. Liječnici obiteljske prakse već su upozorili da su brojke oboljelih neprecizne jer mnoge osobe sa simptomima nisu niti testirane, a mnogi članovi obitelji „registriranih oboljelih“ koji su liječeni doma nisu ušli ni u kakve statistike. Ali što je s brojkom preminulih? Prema služenim statistikama broj preminulih od koronavirusa od trenutka kada je startala pandemija sada se već broji u tisućama, dnevno se već duže vrijeme redaju brojke veće od 50, a često se izvještava i o „rekordnom broju“ umrlih.
Ministarstvo zdravstva ignorira novinarski upit
Iako smo poslali upit Ministarstvu zdravstva oko formiranja brojki umrlih od koronavirusa u Hrvatskoj i kakve su projekcije mogućih odstupanja, iako smo ponavljali upit i čekali dva tjedna na odgovor – odgovor nije stigao. No, dr. Vikica Krolo, iz Koordinacije hrvatskih liječnika obiteljske medicine (KoHOM-a) i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore – potvrđuje ono što se u javnosti samo nagađa. „Smrtnost od Covida se objavljuju samo slučajevima kada pacijent umre u bolnici. Dakle službena statistika odnosi se samo na smrtnost u bolnici. Svi oni koji umru u kući ili staračkim domovima se ne ubrajaju u trenutnu dnevnu statistiku.“, kaže dr. Krolo u razgovoru za Net.hr.
Dr. Krlo naglašava da će se očigledno, tek naknadno moći utvrditi po izvještajima obiteljskih liječnika prema HZZO i HZJZ koliko je točno oboljelih od koronavirusa, „kada se pribroje i oni sa šifrom U07.2 - oboljeli od Covida bez testiranja, samo po kliničkoj slici, isto kao i broj umrlih“.
Naime, obiteljski liječnici zbrinjavaju preko 80 posto oboljelih od Covida, ali i sve one opuštene s bolničkog liječenja. Među njima je veliki broj ljudi starije životne dobi, ljudi već narušenog zdravlja, odnosno ljudi s značajnim komorbiditetima, koji nakon bolničkog liječenja umru kod kuće, a te osobe sada nisu obuhvaćene nikakvih statistikama.
Dr. Vikica Krolo je otvoreno upozoravala da brojke oboljelih koje svaki dan objavljuje Stožer zapravo odstupaju od stvarnosti. „PCR testiramo manje pacijenata nego što znamo da ima oboljelih. Recimo, u slučajevima kada su svi članovi jedne obitelji klinički Covid bolesni, obiteljski liječnici na testiranje šalju samo 1-2 člana iste obitelji. Naime, pritisak na testiranja uglavnom je bio prevelik i iznimno se dugo čekalo na termin za testiranje, u nekim razdobljima i po osam dana. Kad dobijemo potvrdu da su jedno ili dvoje članova obitelji Covid pozitivni i ostatak obitelji vodimo kao Covid pozitivne, sukladno preporukama HZJZ-a za članove kućanstva, no oni nisu u službenoj statistici koja se dnevno objavljuje.“, objašnjava dr. Krolo.
Tri do četiri puta više...
Također naglašava da se brzi antigenski testovi ne ubrajaju u statistiku testiranih, a po županijama gdje su objavljeni paralelno rezultati pozitivnih na PCR testu i brzom antigenskom testu, vidljivo je da ih ima u omjeru 1:1. „Ovaj podatak također ukazuje na to da je više oboljelih nego što se objavljuje u službenoj statistici.“, upozorava dr. Krolo.
„Smatram da svakako ima puno više oboljelih i zaraženih od Covida, nego testiranih. Barem tri do četiri puta više nego što je to službena statistika pokazala. No, koliko točno, teško je reći. Bilo bi dobro da taj točan broj, naknadno, utvrde Zavodi za javno zdravstvo.“, kaže dr. Krolo.
Nitko se, dakako, ne usuđuje govoriti o procjeni stvarnog broja umrlih – odnosno, koliko ona odstupa od onih brojki koje se prezentiraju, no nema dvojbe da je i broj umrlih veći od onog koji se objavljuje. Nisu obuhvaćene smrti u staračkim domovina, smrti kod kuće, ali i – siva brojka koja je prisutna u bolničkom sustavu, jer ni taj broj nije posve precizan i često ovisi o „dogovoru“ patologa s članovima obitelji. Posebno u vrijeme kada se inzistiralo na vrlo strogim pravilima pogreba za osobe preminule od koronavirusa nije bilo svejedno što će biti upisano.
„Utvrđivanje uzroka smrti je tinjajući problem u zdravstvu, i bez koronavirusa. Ne samo kod nas, nego u svijetu. To je, na žalost, velika siva zona.“, kaže za Net.hr jedan od bivših visokorangiranih dužnosnika u zdravstvu. „Liječnik na odjelu konstatira da je osobi prestalo raditi srce i da je prestala disati, i šalje tijelo na obdukciju. U hrvatskim bolnicama, kao i posvuda u svijetu, obaveza je da patolog napiše uzrok smrti, i da se provede obudukcija. No, u Hrvatskoj se provede tek tri posto obdukcija. Ni drugdje u svijetu nije dosegnuto sto posto, ali postoci su mnogo veći nego u Hrvatskoj. Naravno, zdravstveni sustav koji je toliko zahvaćen krizom kao hrvatski, da nedostaje toliko liječnika i medicinskog osoblja, neće se odlučiti da zapošljavanje patologa postane prioritetno…a to je onda zona u kojoj se događaju improvizacije. Tvrdi se da članovi obitelji „ne pristaju“ na obdukciju itd. Javnozdravstveni radnici, djelatnici HZJZ, rade kontrole po bolnicama, ali teško je uz ovako malo patologa uvesti red. Jednom je, primjerice, zabilježeno da je u jednoj maloj bolnici značajno porastao broj preminulih s dijagnozom R99 – neutvrđeno. Puno je problema u hrvatskom zdravstvu sada isplivalo na površinu, pa i to očigledno baratanje nepreciznim brojkama.“, kaže naš sugovornik.
Zašto su oboljeli zadržani u staračkim domovima?
Svi se slažu da je posebno zabrinjavajuće stanje u staračkim domovima. Slovenija, primjerice, u statistici koju objavljuje o oboljelima i umrlima od koronavirusa obuhvaća i podatke iz staračkim domova. Italija pak objavljuje zbirne podatke o umrlima, ne izdvaja umrle od koronavirusa u staračkim domovima, ali samo zato jer je kod njih nezamislivo da oboljeli od koronavirusa ostaju u staračkim domovima.
Hrvatska je, na žalost, pribjegla praksi koju su poput Italije i mnoge druge europske zemlje odlučile izbjeći, – oboljeli od koronavirusa se odmah izmještaju iz staračkih domova i odvoze, ovisno o jačini simptoma, u bolnice ili mjesta gdje ih se zbrinjava pod paskom medicinskog osoblja.
U Hrvatskoj se prešutno dopustilo organiziranje improviziranih covid-odjela u staračkim domovima. To u praksi često izgleda samo kao izdvajanje i grupiranje u posebnoj sobi ili sobama staraca koji su oboljeli od korornavirusa, a o njima brinu – s manje ili više opreme – obični zaposlenici. Poznato je da u mnogim privatnim domovina za starije gotovo uopće nema medicinskih sestara, a i u tzv. državnim – sve ih je manje. Primjerice, starački dom u Zagrebu kojeg se smatra jednim od najboljih, na više od dvijestotinjak korisnika, zaposleno je samo osam „pravih“ medicinskih sestara, a ostalo su njegovatelji, s manje ili više stručnih kvalifikacija. Neslužbeno saznajemo da ih je većina u ovom trenutku „van stroja“ jer su oboljele od koronavirusa.
Ni u dubini Hrvatske nije bolje. Starački dom u Virovitici, primjerice, trenutno ima trećinu oboljelih od koronavirusa.
No, nema odgovora na pitanje bi li bilo bolje da je i Hrvatska, poput Italije, nastavila odmah izdvajati prvooboljele iz staračkih domova, a ne ih zadržavati i zbrinjavati u improviziranim stacionarima bez ozbiljnog zdravstvenog nadzora.
14.01.2020., Zagreb - U Hrvatskoj lijecnickoj komori zajednicku konferenciju za medije održali su Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Hrvatska lijecnicka komora (HLK) na temu "(Ne)provodjenje Zakona o zdravstvenoj zastiti u primarnoj zdravstvenoj zastiti". Na konferenciji su govorili Vesna Balint, Kresimir Luetic, Vikica Krolo i Natasa Ban Toskic. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
U trećini staračkih domova - Covid 19
Od ukupno 662 „pružatelja socijalnih usluga za starije osobe“, 21. prosinca ove godine, Ministarstvo rada i socijalne skrbi je kod njih čak 192 imalo službeno evidentiranu zarazu koronavirusom, odgovoreno je na upit Net.hr-a iz Ministarstva. Kažu da se podaci svakodnevno prikupljaju i ažuriraju na temelju upitnika koji su „pružatelji usluga“ dužni svakodnevno ispunjavati i slati u nadležno Ministarstvo. Tako se skupljaju i podaci o broju umrlih korisnika od koronavirusa: do 18. prosinca 2020. registrirano je da umrlo ukupno 469 starijih osoba, korisnika socijalnih usluga. No, na naš upit nije precizno odgovoreno jesu li te brojke ušle u statistiku stožera, i ako nisu – kada će. U Ministarstvu nisu niti mogli odgovoriti na naše pitanje o komparaciji s prethodnim godinama – koliko je koronavirus povećala smrtnost u našim staračkim domovima u odnosu na ranija razdoblja – zato jer Ministarstvo „ne raspolaže podacima o smrtnosti osoba kod pružatelja socijalnih usluga prijašnjih godina“.
Pitali smo i o pojačanom nadzoru domova u kojima se sada zbrinjavaju i oboljeli od koronavirusa, a potvrđeno nam je da je inspekcijski nadzor sada značajno intenzivniji nego ranije, te da je utvrđeno „sve sve više pružatelja usluga s brojem korisnika većim od utvrđenog kapaciteta sukladno licenciji te nedostatak potrebnog broja radnika zaposlenih na radnom mjestu medicinske sestre.“
S obzirom da još uvijek nisu jasne točne komunikacijske linije između lokalnih stožera i centralnog, pa i što se tiče sumiranja podataka, pitali smo i u jednoj od županija u kojoj je ove jeseni zabilježen značajan porast broja zaraženih, ali i preminulih, Krapinsko-zagorskoj županiji - kako formiraju broj umrlih koji objavljuju svakog dana. Odgovoreno nam je da zdravstvene ustanove dostavljaju podatke na dnevnoj bazi, a sa staračkim domovima na području njihove županije - iako nisu u njihovoj ingerenciji - dogovoreno je da tri puta tjedno dostavljaju podatke. "Sve ove informacije, kao i dnevni broj novooboljelih osoba, broj osoba u samoizolaciji, broj hospitaliziranih osoba i osoba na respiratoru se redovno dostavljaju medijima te Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske.", no, nema preciznog odgovora jesu li ti podaci koje dobivaju tri puta tjedno iz staračkih domova uključeni u dnevne brojke.
Po svemu sudeći, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini još uvijek postoji svojevrsna siva zona, dio zaraženih i preminulih od koronavirusa evidentno ne ulazi u službene dnevne objave Stožera. A to nesumnjivo utječe i na analitiku, ali i otvara problem moguće manipulacije brojkama koje se objavljuju i na temelju kojih Stožer i Vlada donose i mjere u borbi protiv koronavirusa.