Hrvatski dramski umjetnik, glumac Ivo Gregurević iznenada je početkom siječnja umro u 66. godini života u Zagrebu. Ivo Gregurević rođen je u Donjoj Mahali kod Orašja 1952. godine. Studirao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Debitirao je 1977. u filmu Bogadna Žižića "Ne naginji se van" glavnom ulogom provincijalca na radu u Njemačkoj. Iste je godine snimio kultni film Antuna Vrdoljaka "Mećava" u kojemu igrao lik Ivana. Tumačio je rabijatne i grube "narodske tipove" poput otmičara u "Osuđenima" (1978.) Zorana Tadića i istražitelja u filmu Krste Papića "Život sa stricem" (1988.). U igranoj seriji "Velo misto" snimanoj od 1979.-1981., koju je režirao Joakim Marušić, Gregurević je igrao ulogu Netjaka. Godine 1986. postao je član ansambla Drame HNK u Zagrebu. Film Čaruga snimio je 1991. godine. U njemu je, uz glavnu ulogu, zaigrao i ženski lik snaše. Tijekom 80-ih i 90-ih ostvario je niz iznimno zapaženih velikih uloga na filmu. U kazalištu je, između ostalih, igrao i u dramama Shakespearea, Čehova, Gogolja, Krleže i Držića. Godine 1995. u Orašju je pokrenuo festival "Dani hrvatskog filma". Ivo Gregurević iza sebe ima više od 90 filmova, 19 televizijskih serija te 30-tak kazališnih predstava.
Zauvijek ćemo ih se sjećati: Poznati Hrvati koji su nas napustili u 2019.
Nakon teške bolesti, početkom studenoga u 38. godini u Zagrebu je umro novinar, scenarist i nagrađivani hrvatski redatelj Matija Vukšić. Matija Vukšić rodio se 1982. u Čakovcu. Novinarstvo je diplomirao 2005. godine na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, a 2011. godine diplomirao je dokumentarnu filmsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti. Njegovi dokumentarni filmovi Benjamin, Djeca tranzicije, Irokez te kratki igrani film Čistačica osvojili su brojne domaće i međunarodne nagrade.
Kazališna kritičarka, dramaturginja, teatrologinja i književnica Mani Gotovac preminula je u utorak u Zagrebu nakon duge i teške bolesti, na svoj 80. rođendan. Mani Gotovac rodila se u Splitu 12. studenoga 1939. godine. Diplomirala je komparativnu književnost, talijanski jezik i engleski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1968. godine. Bila je prva intendantica u povijesti hrvatskog kazališta, u HNK Split (1998.-2002.) i HNK Rijeka (2003.-2007.) te ravnateljica zagrebačkoga kazališta &TD (1992. do 1998.) i Splitskoga ljeta. Godine 2004. osnovala je festival Riječke ljetne noći.
Istaknuti filmski producent i dvostruki dobitnik Oscara Branko Lustig preminuo je u studenom u Zagrebu u 87. godini. Branko Lustig rodio se u Osijeku 10. lipnja 1932. Zbog židovskog podrijetla bio je tijekom Drugog svjetskog rata zatočenik zloglasnih koncentracijskih logora Auschwitz i BergenBelsen. Većina članova njegove obitelji su nestali u koncentracijskim logorima širom Europe. Njegovo iskustvo iz logora ugrađeno je u Schindlerovu listu, film Stevena Spielberga, kojem je pomogao uvjerljivo prikazati mučne scene iz koncentracijskih logora. Oscara je dobio za filmove Schindlerova lista Stevena Spielberga (1993.) i Gladijator Ridleya Scotta (2000.), za koje je nagrađen i Zlatnim globusom. U njegovoj bogatoj biografiji ističu se i Pad crnog jastreba« (2001.), Kraljevstvo nebesko (2005.), Dobra godina (2006.), Američki gangster (2007.) i In Between Engagements (2014.) Prije deset godina Lustig se odlučio vratiti u Hrvatsku gdje je bio predsjednik Festivala tolerancije – Festivala židovskog filma.
Na sami blagdan Svih svetih, nakon opsežne potrage, pronađeno je beživotno tijelo 74-godišnjeg Vladimira Prpića Prpe. Velebitska legenda poznavala je svaki kutak ove planine. Posljednjih je godina živio u kolibici ukopanoj između stijena na Velebitu te nije bilo mjesta, sela, potoka i biljke u okolici koje nije poznavao.
Dubrovački skladatelj, dirigent i gitarist Đelo Jusić preminuo je u u svibnju u 81. godini u Zagrebu. Đelo Jusić najpoznatiji je po brojnim velikim domaćim djelima zabavne, ali i ozbiljne, uglavnom orkestralne glazbe. Godine 1961. utemeljio je vokalno-instrumentalni sastav Dubrovačke trubadure. Njegova glazbena djela izvodili su brojni domaći izvođači poput Tereze Kesovija, Olivera Dragojevića, Ibrice Jusića, Frane Lasića i mnogi drugi. Postigao je brojne uspjehe na Splitskom i Zagrebačkom festivalu, sa skladbama "Dalmatinski lero", "Zapjevajmo prijatelji", "Mladosti, moja lijepa radosti", "Volim te budalo mala", "Zagrljeni", "La musica di notte", "Stare ljubavi", "Sinoć sam htjela" i druge. Osnivač je i dječjeg zbora Mali raspjevani Dubrovnik, a u dugoj karijeri dirigirao je brojnim europskim orkestrima.
Direktor i glavni urednik radijske postaje Yammat FM Alen Balen preminuo je iznenada u Rovinju u 47. godini života. Balen u svijet radijskih medija ulazi kao DJ na Radiju 1 i spiker na Radiju 101. Paralelno s Radijem 1/101 počeo je "vrtjeti" ploče u tada novom klubu Aquarius na Jarunskom jezeru. Bio je producent i nakladnik u Aquarius Recordsu, radio je i na filmskoj montaži, obradi zvuka i slike, sinkronizaciji animiranih filmova, kao i brojnim TV reklamama i dokumentarcima. Bio je i menadžer grupe Jinx, a aktivno je u glazbi djelovao i diskografski, kroz etiketu Yammat records, na kojojobjavljuje Yammat, Nipplepeople, Miki Solus, Ivana Rushaidat & Rakete, Florijan, Das Wegas. Balen se od 2015. u potpunosti posvetio radijskoj postaji Yammat FM.
Hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Martin Sagner preminuo je u 88. godini. Tijekom bogate glumačke karijere ostvario je niz zapaženih televizijskih i filmskih uloga, od kojih je jedna od najpopularnijih bila uloga Andrije Katalenića Dudeka u kultnoj seriji "Gruntovčani", koju je redatelj Krešo Golik sedamdesetih godina snimio po scenariju Mladena Kerestnera. Ostvario je desetak televizijskih uloga, među kojima su one majstora Severa u "Inspektoru Vinku" (1984.), portira Šule u "Punom parom" (1978.), a glumio je i u seriji "Kuda idu divlje svinje" te u "Nepokorenom gradu", "Prizorima iz obiteljskog života", "Fiškal", "Sumorna jesen" i "Dnevnik Očenašeka". U ulozi Dudeka prvi put se pojavio u TV filmu "Kolinje" i miniseriji "Mejaši" iz 1970., a nakon slavnih "Gruntovčana", ponovio ju je i u "Hokejašima" (1986.) i "Neuništivima" (1990.). Početkom 90-ih godina, Martin Sagner je kao HDZ-ov zastupnik bio u dva saziva Sabora (od 1990. do 1992. te od 1992. do 1995.).
U 72. godini preminula je političarka Dorica Nikolić. HSLS-u se priključila na samom početku demokratskih promjena, već 1989. godine. Saborska zastupnica HSLS-a postaje 1995. godine, a odmah godinu kasnije postala je i potpredsjednica Skupštine Grada Zagreba. U to je vrijeme predsjednik stranke Vlado Gotovac. Tada je nastao spor među njima jer se Gotovac nije slagao sa sporazumom koji je Dorica Nikolić potpisala u Gradu Zagrebu s HDZ-om. Zbog toga je suspendirana u stranci. Nakon što je stranku preuzeo Dražen Budiša, rehabilitirana je. U Sabor ulazi 2000. te postaje članica Odbora za ratne veterane. Državnom tajnicom u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi imenovana je 2005. Nakon ulaska HSLS-a u drugu Vladu Ive Sanadera 2007. postaje državnom tajnicom za socijalnu skrb. Nakon odluke novog vodstva HSLS-a, na čije čelo dolazi Darinko Kosor, o istupu te stranke iz Vlade Jadranke Kosor, razriješena je svih dužnosti. No, ostala je aktivna u politici.
Istaknuti hrvatski novinar, pisac i publicist Denis Kuljiš umro je ovog kolovoza u Zagrebu u dobi od 68 godina nakon kratke i teške bolesti. U novinama redovito piše od 1972., 1979. zaposlio se u Poletu, te 1980. u Vjesniku. Radio je kao urednik i novinar Starta, Danasa i Studija. Godine 1989. zajedno s partnerima osnovao je tvrtku Media Press, koja je sudjelovala u pokretanju privatnog nezavisnog političkog tjednika Globus, gdje je proveo pet godina kao glavni urednik. Tvrtka je za to vrijeme prerasla u Europapress Holding, u kojoj je pokrenuo još i tjednike Gloria i OK! Napustivši EPH, s ostalim dioničarima tvrtke Media Press pokrenuo je politički tjednik Nacional, koji vodi dvije godine. Kad su ga iz njega izbacili pošto je izvršeno neprijateljsko preuzimanje tvrtke, s vlastitim kapitalom pokrenuo je dvotjednik Ultra, koji je propao. Kasnije se zaposlio kao savjetnik Uprave EPH, gdje je povremeno obavljao i različite uredničke funkcije (zamjenik glavnog urednika Globusa, urednik Playboya, supervizor pokretanja izdanja Playboy SCG). Krajem 2012. bio je među pokretačima uskoro ugašenog dnevnika, 21. stoljeće. Pisao je kolumne u Jutarnjem i Večernjem listu te nizu dnevnih novina u Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.
Bivši guverner Hrvatske narodne banke dr. Željko Rohatinski iznenada je preminu u Zagrebu u 68. godini. Rohatinski je bio cijenjeni hrvatski ekonomist, četvrti guverner HNB-a s najdužim mandatom na čelu središnje banke, od srpnja 2000. do 2012. godine. Rohatinski je u svom mandatu guvernera često oštro kritizirao vlade, a pripisuju mu se i zasluge za niz poteza koje su spasile hrvatski bankarski sustav od ozbiljnih problema nakon krize koja je izbila 2008 godine, a uživao je i veliko povjerenje građana. Nakon odlaska s mjesta guvernera Rohatinski se vratio u Agrokor na mjesto savjetnika za makroekonomske analize.
Glumac osječkog Hrvatskog narodnog kazališta, 45-godišnji Aleksandar Bogdanović preminuo je na Božić od posljedica prometne nesreće koja se dogodila 21. prosinca u Osijeku. Uz brojne uloge u osječkom HNK-u te kazalištima u Puli, Zagrebu i drugim gradovima, nastupao je u filmovima i tv-serijama, poput "Most na kraju svijeta", "Larin izbor", "Novine" i "Novine 2".
U ovoj godini napustile su nas brojne poznate osobe. Na samom početku 2019. mnoge je šokirala iznenadna smrt legendarnog Ive Gregurevića. Nakon njega, otišli su i glazbenik Đelo Jusić, legendarni 'Dudek', političarka Dorica Nikolić, oskarovac Branko Lustig. Pred kraj 2019. mnoge je potresao prerani odlazak mladog redatelja i novinara Matije Vukšića koji se borio s teškom bolešću, a na svoj 80. rođendan zauvijek nas je napustila osebujna teatrologinja Mani Gotovac.