Svaki osmi osuđenik za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta koji je pravomoćno osuđen prošle godine kažnjen je radom za opće dobro, a samo jednom osuđeniku izrečena je, uz pravomoćnu presudu, zabrana rada s djecom.
Porazni su to podaci na koje je naišla pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i zbog njih od Ministarstva pravosuđa zatražila značajne izmjene Kaznenog zakona kako bi se počinitelji seksualnog nasilja nad djecom adekvatnije kažnjavali i nadzirali, piše Jutarnji list.
Konkretno, pravobraniteljica zahtijeva pet promjena: zabranu izricanja rada za opće dobro osuđenim seksualnim zlostavljačima djece, automatsko izricanje zabrane rada s djecom uz pravomoćnu presudu za seksualno zlostavljanje ili iskorištavanje djece, zaštitni nadzor nad osuđenicima nakon što napuste zatvor, gonjenje zbog spolnog uznemiravanja djece po službenoj dužnosti te uvrštavanje djela grubog zanemarivanja brige o djetetovu zdravlju, u što ubraja i necijepljenje.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković jučer nam je rekao da još nije vidio pravobraniteljičine prijedloge, ali da mu "na prvu" zvuče logično.
"No, moram vidjeti sa stručnjacima u Ministarstvu koje mjere sud sada može izreći i treba li se što regulirati dodatno. Pravobraniteljica sigurno ima iskustva", rekao je Bošnjaković.
Pravobraniteljica je prijedloge iznijela u javnoj raspravi o izmjenama Kaznenog zakona koja završava danas, a pokrenuta je nakon akcija inicijative #spasime i aktivistica za ženska prava kako bi se oštrije sankcioniralo nasilje u obitelji i nasilje nad ženama. Nakon isteka roka javnog savjetovanja, poručio je ministar, analizirat će sve prijedloge.
Čini se da je zaštita djece od seksualnog nasilja, na koje Ured pravobraniteljice upozorava gotovo od otvaranja ureda, u ovim izmjenama ostala u drugom planu.
"Svjedoci smo sudske prakse da se za počinjenje spolnih delikata na štetu djece izriču vrlo blage kazne, kao i da se izrečene kazne zatvora zamjenjuju radom za opće dobro ili uvjetnom kaznom. Sudska praksa pokazuje da se vrlo rijetko izriču sigurnosne mjere zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti u kojima se dolazi u redoviti kontakt s djecom te zaštitni nadzor nakon izvršenja kazne zatvora", piše pravobraniteljica i navodi da je, sukladno izvješću Državnog odvjetništva za 2018., lani čak 12,5 posto osuđenika kažnjeno samo radom za opće dobro, a samo jedan od njih 88 dobio je i zabranu rada s djecom.
Također, u praksi se, upozorava pravobraniteljica, sve češće događa da roditelji odbijaju preventivne i dijagnostičke postupke te liječenje djeteta koje liječnici smatraju nužnim, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje zdravstvenih prava djeteta.
"Kako u takvim slučajevima nerijetko druge metode uvjeravanja i prisile roditelja ne daju rezultate, prijetnja kaznenim progonom ponekad predstavlja jedini put da se osigura pravo djeteta na zdravstvenu uslugu koja mu je potrebna kako bi se djetetu pružilo pravo na uživanje najviše moguće razine zdravlja", objašnjava pravobraniteljica i predlaže izmjene članka 177, koji propisuje kaznu do tri godine zatvora za roditelje koji grubo zanemaruju dužnost podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta, na način da se tu izrijekom navede i grubo zanemarivanje brige o zdravlju djeteta.
Kako je dodatno objasnila, kao kazneno djelo treba tretirati "svako zanemarivanje skrbi o zdravlju djeteta, uključujući uskraćivanje cijepljenja za koje ne postoje kontraindikacije". Necijepljenje je sada prekršaj, a kazne su novčane - maksimalno 2000 kuna.
Spomenuti članak zakona sada propisuje kazneni progon roditelja koji grubo zanemaruju svoje dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta, piše Jutarnji list.
Kujundžić: ''Ne treba ići s drastičnim kaznama''
Ministar zdravstva Milan Kujundžić je, komentirajući prijedlog pravobraniteljice za djecu da se zbog necijepljenja djece za roditelje predloži i zatvorska kazna, rekao kako trebaju postojati novčane, ali ne i zatvorska kazna.
"Zatvorske kazne ne treba, ne znam tko se s tim igra. Prevencija od cjepiva je svakom jasna, onaj tko ne cijepi svoje dijete izlaže ga smrtnome riziku. Mislim da ne treba ići s drastičnim kaznama nego treba prvenstveno roditeljima objašnjavati, što i sada radimo i zato u posljednje dvije godine imamo bolju procijepljenost", kazao je Kujundžić.
Bošnjaković: ''Oštrija kazna djelotvornija''
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je u četvrtak da će nakon analize prijedloga, primjedbi i stručne rasprave iznijeti mišljenje o prijedlogu pravobraniteljice za djecu da se zbog necijepljenja djece za roditelje predloži zatvorska kazna, ocjenivši ipak da je oštrija kazna djelotvornija.
Bošnjaković je nakon sjednice Vlade rekao kako je završilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću vezano uz izmjene kaznenog zakona te će se tek analizirati svi pridošli prijedlozi i primjedbe kao i prijedlog pravobraniteljice.
"Konzultirat ćemo i medicinsku i pravnu struku, katedre fakulteta pa ćemo vidjeti gdje smo. Da se izjašnjavam o tome je li to uobičajno, mislim da je preuranjeno, međutim svaku ćemo primjedbu analizirati", kazao je upitan što misli o njenom prijedlogu.
Komentirajući riječi ministra zdravstva Milana Kujundžića kako ne treba ići s drastičnim kaznama nego, eventualno novčanim uz konstantno informiranje roditelja, Bošnjaković je rekao da medicinske argumente ne zna, no zato će i razgovarati sa svima te vidjeti koje je najbolje rješenje.
Istaknuo je kako nema sva saznanja o problematici i ne bi htio juriti s izjavama već treba vidjeti što kaže struka.
"Mi smo već imali izmjene kaznenog zakona gdje smo povećali kazne onima koji počine kaznena djela prema djeci i maloljetnicima. Mislim da su veće kazne koje unosimo djelotvornije od blage kaznene politike koja ne odvraća mogućeg počinitelja. Mislim da je oštrija kazna bolja poruka onima koji eventualno žele počiniti neko djelo", poručio je Bošnjaković.
Ponovio je da unatoč tomu što sudski postupci traju dugo i postoji velik dio neriješenih predmeta, svaki se dan radi na ubrzavanju postupaka.
"To se vidi i iz statistike i pada broja predmeta, a to znači da imamo rezultate. Svakako ima prostora da se stanje poboljša, imamo dosta zakona u izmjeni ali ono što je važno je digitalizacija pravosuđa. U svim segmentima poduzimamo mjere digitalizacije", naglašava Bošnjaković.
