Saborski zastupnici pozdravili su u utorak paket zakonskih izmjena kojim se jača financijski sustav u Hrvatskoj, otpornost banaka na moguće šokove i sigurnost depozita građana. Riječ je o četiri zakona iz područja bankarstva i osiguranja depozita, kojima se dalje usklađuju s EU-ovim uredbama, izmjenama zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji tih institucija i investicijskih društava,te izmjenama zakona o osiguranju depozita.
Cilj je unapređenje financijskoga tržišta i sigurnost depozita građana, odnosno što je više moguće predvidjeti i urediti situaciju kada neka kreditna institucija propada, kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj predstavljajući prijedloge. „Izričito se navodi kako se sustav osiguranja depozita ne može financirati na teret poreznih obveznika već isključivo na teret kreditnih institucija”, naglasio je Čuraj dodavši da je pokrivenost svakog depozita do iznosa od 100.000 eura. Boris Lalovac (SDP) najavivši podršku zakonskim izmjenama istaknuo je da se ujednačavanjem propisa onemogućava prelijevanje poremećaja iz jedne zemlje u drugu kada se dogodi nekoj matici banci. Pohvalio je i europske standarde kod osiguranja depozita građana te dodao da kada ne bismo bili članica EU-a ne bismo izdržali sadašnju krizu već pregovarali s MMF-om. „Ovakvi zakoni donose dugoročnu dobrobit”, ustvrdio je.
Smanjenje rizika
Grozdana Perić (HDZ) naglasila je da se usklađenjem s EU uredbama smanjuju rizici za deponente te da će se svaka buduća eventualna propast banke naplaćivati iz onoga što banke uplaćuju, a ne iz državnog proračuna. Predložene zakonske izmjene podržava i Klub Domovinskog pokreta čiji zastupnik Davor Dretar, međutim, pita hoće li, u slučaju propasti kreditne institucije, biti isplaćene otpremnine direktorima banaka. Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) kazala je da se zakonima propustilo regulirati pitanje prodaje dugova građana agencijama za naplatu potraživanja te u tom smislu najavila amandmane. Građani su u poziciji da ne znaju koliko su i kome dužni, a kada i dug otplate, Fini se ne javlja da odblokiraju račun, upozorila je.
Agencije za naplatu potraživanja muče i Hrvoja Zekanovića (Klub hrvatskih suverenista) koji tvrdi da se zakoni ne bave problemima koji muče malog čovjeka. „Agencijama je prodano dugova u visini 20 Peljeških mostova, oko 40 milijardi eura , taj novac izvlači se iz Hrvatske i Vlada je to omogućila”, ustvrdio je. Zvonimir Troskot (Klub Mosta) ustvrdio je da se zakoni mijenjaju isključivo zbog ulaska u eurozonu, a da Hrvatska nije ekonomski ni strukturno spremna za to, ali da zakoni imaju dobrih stavaka koje treba podržati.
