S obzirom na broj od 4,28 milijuna stanovnika, to znaci da u siromastvu ili u rizicnosti od njega zivi cak 840.000 gradana. Kada se govori o socijalnoj 'rendgenskoj snimci' Hrvatske, niz je porazavajucih podataka koji upucuju na njegovu tezinu, cineci sve vise skupina gradana socijalno rizicnima i potencijalnim socijalnim 'bombama'. Bez posla je 327.005 osoba. Usporedbe radi, rijec je o gotovo dva Splita. Nasuprot toj brojci, slobodnih radnih mjesta tek je 14.304, grad nesto veci od omanje Zupanje.
Za gospodarstvo, realni sektor i dalje porazavajuci podaci – od 14.304 trenutno slobodnih radnih mjesta najvise ih se – 1.375 trazi za usluzne djelatnosti. Socijalnu sliku zatamnjuje i brojka od 41.200 radnika koji ne primaju placu. Poslodavci koji ih ne isplacuju, trenutno ih je 9.800, na javno objavljenoj su listi srama – lista je sve duza, a startala je u srpnju s oko 7.000 neisplatitelja placa. Nadalje, 80.500 radnika radi za minimalnu placu od mizernih 2400 kuna neto.
Vojska blokiranih
Zabrinjavajuca je i vojska blokiranih od 320.920 gradana. Stanovnistvo je to tri Osijeka, a njihov dug je 31,06 milijardi kuna.
Potencijalna socijalna bomba je i 60.000 gradana s kreditima u svicarskim francima. ''Prema HNB-u, rijec je o dugu od 27 milijardi kuna, a navodno je neotplativo cak 19 posto kredita. Procjene su da bi se uskoro broj neotplativih kredita mogao povecati na vise od 40 posto. Da vam izostane samo jedna placa, nije li odmah neotplativ?! Jer banke ce vam blokirati racun, necete moci platiti rezije, kupiti hranu i drugo. Ulazite u zonu duznika koja se nikada nece rijesiti dugova. A tim kreditom samo ste rjesavali pravo na dom, a sada smo svih nas 60.000 potencijalno socijalni slucajevi. Najogavnija je stvar kada se kaze da su ti krediti uzeti za jahte, vile, a vi ste samo rjesavali krov nad glavom'', kaze Glasu SlavonijeJurica Dobrinic, koordinator pravno-ekonomskog tima u udruzi Franak.
Socijalni slucajevi
Zabrinjavaju i sve ucestalije delozacije. Bivsi predsjednicki kandidat Zivog zida Ivan Vilibor Sincic kaze da se u prosjeku dogada sest delozacija mjesecno. ''Samo u jednom danu, 18. ozujka, na Tresnjevci ce biti odjednom 20 delozacija'', kaze Sincic.
Ovrsenici, kaze, u pravilu postaju socijalni slucajevi. ''Tek rijetki se snadu kod rodbine, kao podstanari, odlaze izvan zemlje. Zivi zid trudi se naci im neki smjestaj, no ima i slucajeva odlazaka u beskucnistvo. Hodam ulicom i pridu mi ljudi i kazu: Deloziran sam, na ulici sam. Dio tih ljudi, tiha vecina, nema hrabrosti traziti neko rjesenje na nacin da ce uci u praznu zgradu. Ne zeli zvati drugog u pomoc i miri se sa sudbinom'', kaze Sincic, koji ne vjeruje da ce zakon o osobnom bankrotu smanjiti broj delozacija, nego da ce ih samo odgoditi do iza parlamentarnih izbora.
Nadalje, cak 115.000 hrvatskih gradana prima neki oblik socijalne pomoci.
Neizdrzivi omjer
Omjer broja umirovljenika i zaposlenih sve je neizdrzljiviji, i sada je 1 : 1,13. ''Podaci HZMO-a pokazuju da je na dan 31. sijecnja 2015. u RH bilo ukupno 1.387.337 osiguranika. Za usporedbu, u istom mjesecu 2014. broj osiguranika je bio 1.391.288, dakle za 2,8 promila vise u odnosu na sijecanj 2015. Ukupan broj korisnika mirovina na dan 31. sijecnja 2015. bio je 1.223.553'', isticu u HZMO-u. No, u desetak zupanija broj umirovljenika vec je premasio broj zaposlenih, medu kojima su cetiri slavonske, pa je na istoku Hrvatske vec sada 7000 umirovljenika vise nego onih koji mirovine trebaju zaraditi. Prosjecna mirovina iznosi 2307 kuna, no brojni umirovljenici porucuju da zivotare i od mirovine manje od 2000 kuna. Podatak DZS-a da je prosjecna neto placa 5.716 kuna zvuci i vise nego solidno, no ljuti radnistvo koje tvrdi da je 'statistika jedno, a zivot drugo”. Primjerice, u Dakovu vecina radnika zivi od minimalca ili place od 3000 do 3500 kuna. http://www.glas-slavonije.hr/263464/1/Umirovljenici-zivotare-s-2000-kn-a-vise-od-80-tisuca-radnika-prima-minimalac
