Predsjedanje Europskom unijom predstavlja svojevrsni maturalni ispit za svaku novu državu članicu te je za uspješno predsjedanje ključna kvalitetna priprema i široko uvezivanje svih raspoloživih ljudi, organizacija i sektora. No umjesto da Vlada građane i građanke prepozna kao aktere, oni su, strahuju organizacije civilnog društva, na putu da kao i prilikom ulaska RH u EU budu opet samo voajeri.
Hrvatska će predsjedanje EU-om, podsjetimo, preuzeti 1. siječnja 2020. godine na šest mjeseci. Vlada je tek sredinom travnja 2019. obznanila Akcijski plan za hrvatsko predsjedanje EU-om. Njime se definiraju sadržaj predsjedanja, logistika, ljudski resursi i plan održavanja važnih sastanaka. Tijekom presjedanja u Hrvatskoj će biti održano oko 30 događaja na visokoj razini, veliki summit predsjednika država i vlada, 20 neformalnih vijeća ministara i konferencija te četiri velika događaja koje će provesti Sabor.
Međutim, taj Akcijski plan nema razrađen način uključivanja različitih dionika u proces predsjedanja i sukreiranja prioriteta javnih politika za vrijeme njegova trajanja, upozorila je ne samo javnost, nego i pismom premijera Andreja Plenkovića platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL. Riječ je o 27 udruga iz različitih područja djelovanja i različitih dijelova Hrvatske, koje su aktivne u području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći.
Upravo povodom predsjedanja RH Vijećem EU 2020. godine, CROSOL sudjeluje u provedbi projekta “Towards open, fair and sustainable Europe in the world – Presidency Project 2019-2021”, zajedničkom projektu nevladinih organizacija iz šest zemalja članica EU koje predsjedavaju Vijećem EU u razdoblju od 2019. do 2021. godine te Europske konfederacije nevladinih organizacija za humanitarnu i razvojnu pomoć CONCORD.
Kao ključne nedostatke Vladina Akcijskog plana ističu
''nepostojanje razrađene strukture i metodologije uključivanja
različitih dionika u proces predsjedanja i sukreiranja prioriteta
javnih politika za vrijeme njegova trajanja, posebice građana i
organizacija civilnog društva''.
Naime, unatoč tome što se i u tekstu samog Plana navodi da u
predsjedanju ne sudjeluju samo tijela državne uprave i njihovi
službenici, već i zainteresirana javnost te organizacije civilnog
društva, nigdje se ne navode mehanizmi kroz koje je strukturirano
njihovo sudjelovanje. Pritom je, upozoravaju, ''posebno
zabrinjavajuće što je Akcijski plan donesen bez savjetovanja sa
zainteresiranom javnošću, čime se narušava razina
transparentnosti i otvorenosti procesa''.
Također, ovaj je dokument prvenstveno usmjeren na logistička i kadrovska pitanja vezana uz predsjedanje, a gotovo se uopće ne bavi sadržajem predsjedanja, odnosno javnim politikama koje su od interesa za Republiku Hrvatsku i ostale države članice Europske unije.
''Smatramo da bi Akcijski plan trebao sadržavati smjernice i okvirne prioritete Republike Hrvatske u pogledu definiranja dnevnog reda predsjedanja Vijećem Europske unije, kako bi bili jasno vidljivi ciljevi i rezultati koje Republika Hrvatska želi ostvariti prilikom predsjedanja te kako bi se osigurala koherentnost i usklađenost različitih dionika koji sudjeluju u procesu'', poručuje CROSOL.
Stoga se zalažu za otvoren, pravedan i inkluzivan proces predsjedanja Vijećem Europske unije u kojem će sudjelovati svi zainteresirani dionici, uključujući organizacije civilnog društva i poručuju: ''Očekujemo od Vlade Republike Hrvatske da u skladu s principima dobrog upravljanja osigura veću razinu otvorenosti i transparentnosti procesom predsjedanja te da definira jasne strukture, procese i mehanizme kroz koje se građani i organizacije civilnog društva mogu uključiti u proces predsjedanja''.
S druge strane, valja spomenuti i da još uvijek nije jasno kako Vlada kani iskoristiti neke od programa europske prijestolnice kulture (EPK) Rijeka i kreirati zajedničke programe te dodatno promovirati Rijeku kao EPK 2020.
Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koje predstavlja središnje tijelo zaduženo za pripreme i organizaciju događaja u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU, poručeno je da će prioriteti Hrvatske biti finalizirani uoči našeg predsjedanja. S obzirom na taj rok smatraju da je tu moguće provesti raspravu u kojoj će svi sudionici civilnog društva, ministarstava, vlada i drugih institucija moći dati svoj doprinos.
Europska komisija, unija
Međutim, pokazalo se da proces predsjedanja Vijećem Europske unije predstavlja velik izazov čak i za one zemlje koje već imaju prethodno iskustvo predsjedanja, a za mnoge građane predsjedanje je nešto što se odvija na apstraktnom nivou.
''Velik dio njih čuje za tu temu tek kad prometne gužve u
njihovim glavnim gradovima postanu nemoguće zbog državničkih
posjeta i svih događanja koja se odvijaju u periodu
predsjedanja'', upozoravaju iz CROSOL-a, koji već mjesecima
diljem Hrvatske održava konzultacije s građanima i građankama oko
prioriteta RH u predsjedanju EU.
S obzirom na kompleksnost ove teme oni su objavili i
priručnik kojim građanima i građankama žele omogućiti da
lakše razumiju način na koji rade institucije Europske unije i
ulogu Hrvatske u predsjedanju.
Priručnik kao vodič sadrži informacije o tome što je Vijeće Europske unije, koje su njegove zadaće i uloge te na koji se način rad ovog tijela razlikuje od drugih važnih institucija Europske unije. Prikazani su i primjeri uspješnih predsjedanja drugih država članica te informacije o potencijalnim izazovima s kojima se predsjedavajuće države susreću.
Unutar njega se nalazi i sažetak programa predsjedavajućeg trija Rumunjska-Finska-Hrvatska kojim su definirani njihovi strateški prioriteti. Vodič je, ističu iz CROSOL-a, namijenjen široj javnosti, odnosno svima onima koje zanima tema predsjedanja te je stoga u njemu na svima razumljiv način objašnjena uloga organizacija civilnog društva, medija i građanstva u predsjedanju te načini na koji se u njega moguće uključiti. Mogao bi biti od pomoći i Vladi, u najmanju ruku kao kvalitetna skripta za pripremu maturalnog ispita.