U protokolarnim obilascima premijer se uvijek srdačno pozdravi s mađarskim upravljačima INA-e, a uskoro bi, čini se, ti razgovori mogli postati i puno ozbiljniji jer nakon 13 godina natezanja opet se pojavila ideja o novom dogovoru s Mađarima.
Sve je krenulo krajem prošlog tjedna objavom 200-tinjak stranica arbitražne presude. U kojoj stoji kako Robert Ježić nije vjerodostojan svjedok, te da je sudac Turudić bio pristran. "Sud ne može ignorirati očitu pristranost suca na suđenju. "
Ipak, arbitri nisu utvrdili da je cijelo suđenje bilo pristrano, već Turudićeve izjave nakon poništenja presude. Suci iz Ženeve nisu stručnjaci za kazneno, nego trgovačko pravo. Oni su odlučivali samo o valjanosti ugovora Vlade i MOL-a, a novo suđenje Sanaderu u Zagrebu - tek treba početi.
"Mogu reći da odluka arbitražnog suda ne veže Županijski sud ni bilo koji sud u Hrvatskoj i nije odlučna za odlučivanje o kaznenoj odgovornosti", kazao je Krešimir Devčić, glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu.
Na ponovljenom suđenju Sanaderu, opet će ključni svjedok biti sporni Ježić. Njegov odvjetnik Marijan Hanžeković objašnjava: "što se tiče plaćanja 5 mil eura to je moguće tek kad se presuda prevede na njemački i kad je švicarski sud nostrificira."
Hrvatska u arbitražama ima dugu povijest. Iz 90-tih se najviše pamte izgubljeni slučajevi protiv talijanskog Astaldija - što je koštalo državu 44 milijuna eura, Hypo banci je isplaćeno gubitak 34 milijuna eura. Spor s austrijskom Adrijom zbog igara na sreću Hrvatska je dobila.
George Gavrilović, Belgijski turistički investitori, vlasnici City Expressa, Golf na Srđu, svi su pokrenuli stotine milijuna kuna vrijedne arbitraže. Nedavno je na skupu pravnika jedan od najuglednijih stručnjaka za arbitraže u neformalnom razgovoru za hrvatsku najavio crne arbitražne dane.
"Lošu perspektivu arbitraža koje slijede, to je u prvom redu arbitraža sa Slovenijom, ova nedavno završeno, ova arbitraža MOL-ova i ove dvije koje nam stoje kao velik kamen, velika sjekira na glavi u Washingtonu", tvrdi Miljenko Giunio, član arbitražnog sudišta, HGK.
Odnosno, nakon ove izgubljene puno je opasnija po državni proračun ona koju je MOL pokrenuo protiv Hrvatske zbog izgubljene dobiti i izdvajanja plinskog biznisa, kao i ona UniCredit grupe zbog konverzije švicarca. Ako Hrvatska izgubi sve arbitraže u kojima trenutno sudjeluje mogla bi izgubiti oko 12 milijardi kuna - 10% proračuna. Samo ona s MOL-om se nagađa da je teška oko 3 milijarde.
"Smatram da se takva cifra uvijek poveća nego što realno je al se na taj način uzme u obziro kod pregovaranja, da se korigira, da bi se išlo u pregovore u nagodbi. Morat će se platiti", kazao je Ivica Jakić, energetski stručnjak.
A da će se morati najavljivao je i bivši šef HDZ-a, Tomislav Karamarko, koji smatra da se krenulo u pregovore s Mađarima kad ih je on zagovarao, da bi hrvatski pregovarači bili u puno boljoj poziciji.
