Još tjedan dana i onda smo gotovo tri godine mirni kad su redovni izbori u pitanju - možda bi to mogao biti način kako animirati birače da ovaj put u većem broju od, poraznih 47 posto, iziđu na izbore.
U čemu je problem, u biračima i njihovim očekivanjima ili političarima i nerealnim obećanjima i što bi trgnulo birače?
Od izbora do izbora sve manje građana odlučuje o tome kako će nam biti idućih godina. Da vjeruje u demokraciju - prošle je nedjelje pokazalo samo 47 posto građana, dok gotovo dva milijuna ljudi za to ili ne mari - ili misli da ne može ništa promijeniti.
Na pitanje zašto mladi ne izlaze na izbore, građani odgovaraju:
"Zato što ne vjeruju u bolju budućnost vjerojatno, Žao mi ih je na neki način", kaže Vladimir.
"Nakon svih ovih godina, ne dešava se ništa tako da...Trebali bi svi mladi izlaziti i postati malo manje pasivni nego što jesu.", kaže Josip.
Slaba izlaznost znači slaba motivacija, smatraju analitičari, a krivnja je prvenstveno na politici.
"Prvo manje više stav javnosti ili velikog broja ljudi je da su svi oni isti, drugo važna je spoznaja da ljudi, bez obzira kojih bili za promjene, stanje je isto i treće možda najvažnije - zapravo stav javnosti prema politici i političarima nije dobar", kaže marketinški stručnjak Kamilo Antolović.
Najviše smo se iskazali 2000. kada je na parlamentarne izbore izišlo 76 posto građana. 20 godina kasnije taj je broj pao za čak 30 posto! DIP je zabrinut, jer drugi krug na lokalnim izborima ima još manju izlaznost.
"Iako su dva kandidata, znači odabir je, Zagreb je bio i Osijek šest posto manje je izlaznost 2017. Split sedam, a Rijeka čak osam posto. Rijeka je u drugom krugu imala izlaznost samo 28 posto. A to su sve veliki gradovi koji idu u drugi krug, gdje se mijenjaju gradonačelnici vjerujem da ćemo imati bar ovakvu izlaznost kakvu smo imali u prvom krugu", kaže član Državnog izbornog povjerenstva Slaven Hojski.
Tko je osim obitelji, prijatelja i stranačkih kolega lica s plakata izišao ne znamo. Znali bismo tko je tipični hrvatski birač, da glasamo digitalno, ovako samo pretpostavljamo da mladi najrjeđe biraju.
"Izvjesno je jedan od razloga zašto mladi ne izlaze na izbore, jer stranke u svojim programima očigledno nemaju ponude koje motiviraju mlade prije svega učenike i studente s pravom glasa da izađu na izbore", kaže marketinški stručnjak Kamilo Antolović.
DIP im se godinama obraća porukom i Moj glas je bitan
"Dva puta, 2009 u Zlatar Bistrici i 2017. u Starom Gradu na Hvaru imali smo jednaki broj glasova u glas i nakon više prebrojavanja i to u drugom krugu i imali smo i treći krug i u tom trećem krugu, primjerice u Starom Gradu je na treći krug izišlo 18 posto više građana, a da je samo jedan izišao u drugom krugu - ne bi imali treći krug", kaže Hojski.
Mnogi su kako bi se približili mladima vrebali na Tik Toku, Instagramu ili Twitteru, no osim ako su pritom napravili neki gaf mladi ih očito nisu doživjeli. Ipak popularnost na mrežama im je zajamčena.
