U ponedjeljak, 22. lipnja, u Hrvatskoj se slavi Dan antifašističke borbe. Kao državni blagdan se obilježava od 2002. godine i to u znak sjećanja na događaj iz 1941. Tada je u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred kao prva antihitlerovska postrojba u Hrvatskoj, ali i u tom dijelu Europe.
Na isti dan i Operacija Barbarossa
Osnutak odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, a u njoj je sudjelovalo oko 500.000 građana i građanki Hrvatske. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.
Odred je osnovan dvije godine nakon početka Drugog svjetskog rata na europskom kontinentu. Tog je dana, 22. lipnja, krenula Operacija Barbarossa kojom je Njemačka napala svog dotadašnjeg saveznika Sovjetski Savez. Time je prekršen pakt o nenapadanju koji su te dvije zemlje potpisale u ljeto 1939.
Slavi se od osamostaljenja
Komunistička partija Siska u ratnim se zbivanjima osjetila ugroženo te su njezini članovi pribjegli u šumu Brezovica. Odred je prilikom osnivanja imao 77 boraca na čelu sa zapovjednikom Vladom Janićem i komesarom Marijanom Cvetkovićem. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Završetak Drugoga svjetskog rata doživjeli je trideset i osam boraca.
Iako se 22. lipnja uzima kao dan kojim je počela sustavna borba protiv nacističkih ofenziva u Europi, Hrvatska je kao dio Jugoslavije od 1945. pa sve do osamostaljenja obilježavala 27. srpnja, odnosno ustanak u Srbu 1941., kao republički praznik Dan ustanka naroda Hrvatske.
Samo uvertira?
(Spomenik u Brezovici, Pixsell)
Ustanak u Srbu bila je oružana pobuna protiv ustaških zločina nad Srbima u Lici. Pokrenula ju je Komunistička partija Hrvatske. Neki smatraju da je osnivanje Odreda u Sisku bio događaj od lokalnog značaja, tek uvertitra za ustanak u Srbu, dok drugi taj ustanak, zbog zločina nad civilima koji su se dogodili, proglašavaju "četničkim".
"U Brezovici je osnovan prvi partizanski odred, ali ustanak se doista dogodio 27. srpnja potaknut ustaškim zločinima od 1. srpnja nadalje u Lici i na širim prostorima, te otvaranjem gospićkog sustava logora Gospić, Jadovno i Pag, u koje su deportirane tisuće ljudi", objašnjava povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivo Goldstein.
"Istina je da je došlo do represalije ustanika, koji tada još nisu bili partizani, a ni četnici u pravom smislu riječi, jer se njihova diferencijacija kasnije dogodila. Međutim, te represalije su poznate u historiografiji, o njima su pisali partizanski komandanti kao Gojko Polovina. Znalo se da je došlo do osvetničkih akcija u kojima su stradali civili, u Boričevcu, Brotnji, a najviše početkom rujna u Kulen Vakufu, objasnio je Goldstein.
Veliki utjecaj Hrvatske
U svakom slučaju, ustanak naroda Hrvatske, koji god da datum uzeli kao njegov početak, stavio nas je na ispravnu stranu povijesti. Ante Nazor, povjesničar i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za Jutarnji list je izjavio da je antifašizam neupitan i pozitivan kao civilizacijski pojam koji podrazumijeva suprotstavljanje zločinačkim ideologijama fašizma i nacizma i pobjedu savezničke koalicije u Drugom svjetskom ratu.
"Neupitno je i da su Hrvati bili dio savezničke koalicije koja je pobijedila te zločinačke ideologije".
