Vlada je predstavila Nacionalni program reformi za ovu godinu, a pod posebnim povećalom su one iz sektora zdravstva. Ministar Kujundžić ima deset točaka kojima želi održati financijsku stabilnost i kvalitetu zdravstva.
No, većina njegovih ciljeva već je viđena, ali i nikad realizirana, zbog čega najviše pate pacijenti, koji na određene preglede čekaju i više od godine dana.
Kako padaju obećanja političara, tako sve više propada Sveučilišna bolnica u Blatu.
Posljednje u nizu dao je ministar Kujundžić, koji na ovom mjestu želi izgraditi nacionalnu dječju bolnicu.
''Osnovni cilj ove Vlade, a vjerujem i osnovni cilj ove države u tome kontekstu, ali i šire od zdravstva je napraviti nacionalnu dječju bolnicu i nacionalnu sveučilišnu bolnicu u Zagrebu”, govorio je prije dva dana ministar Milan Kujundžić.
Ima ministar još ciljeva. Njih 10 pobrojao je u nacionalnom planu reformi za zdravstvo.
No, kao i sa Sveučilišnom bolnicom, mnogo toga je već viđeno.
''Sve ovo što je napisano ove godine, napisano je lani, preklani svake godine od kad smo ušli u Europsku uniju mi prepisujemo iste stvari i još uvijek se nismo informatizirali, još nismo ukinuli ni jedan odjel u bolnici, nismo smanjili broj nezdravstvenih djelatnika što bi se moglo u takvim slučajevima, nismo riješili lječilišta, nismo drugim riječima riješili ništa”, ističe Goranka Jureško novinarka Jutarnjeg Lista koja dugi niz godina prati hrvatsko zdravstvo.
Jedan od ciljeva u ovoj godini je razvoj zdravstvenog turizma, koji se spominjao još 2012. u nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva, za vrijeme SDP-ovog ministra zdravstva Rajka Ostojića. I šest godina prije i danas, u strategiji i u nacionalnom planu spominje se i telemedicina.
''Gospodine ministre poklanjam vam program, samo ga izvršite, nastavite ono što sam ja započeo, a nemojte šetati spajanje bolnica, odvajanje bolnica”, kazao nam je Rajko Ostojić, bivši ministar zdravstva u vladi Zorana Milanovića.
Aktualnog ministra čeka i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Kritike na njegov račun stigle su i prije nego što je stigao u javnu raspravu.
''U ovom zakonu ima toliko nedorečenosti, a najveći problem je potpuna privatizacija primarne zdravstvene zaštite”, smatra Goranka Jureško.
''Reforma se može napravit na način da se objedini javna nabava, možemo tako uštediti do milijardu kuna, da ministar financija uplati HZZO-u dug države to je negdje razina 1,5 milijardi kuna na godišnjoj razini'', zaključuje Marijo Drlje iz Udruge hrvatskih pacijenata.
Zdravstvo bi na taj način, poručuje, bilo samoodrživo. Još jedan cilj do kojeg niti jedan ministar još nije stigao.