Zelena lista apelira potrošačima da smanje bacanje hrane i stvaranje biooptada jer po istraživanju 27,6 % Hrvata baca hranu u smeće bez razmišljanja. Doniranjem viškova susjedima u potrebi ili kuhanjem jela od ostataka hrane svi možemo pridonijeti smanjenju bacanja 380 tisuća tona hrane koliko je građani bace na godinu.
Prema jednom istraživanju gotovo polovica (48%) ispitanika navela je kako je glavni krivac za nastanak otpada od hrane prevelika količina pripremljenog obroka, dok je 28,5% ispitanika na drugom mjestu razloga nastanka otpada od hrane prevelika količina kupljenih namirnica pa je potrebna edukacija potrošača od najranije dobi. Bacanje hrane nije samo bacanje novaca već i utrošene energije za njezinu proizvodnju te kasnije skupljanje i obradu tog otpada, stoji u priopćenju Zelene liste.
"Republika Hrvatska trebala je do kraja 2018. godine prepoloviti odlaganje biootpada na odlagališta u odnosu na 1997. godinu. Iako su tijekom 2018. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavljivali natječaj za sredstva za kupovinu smeđih kanti do kraja godine to se nije dogodilo.
Natječaj Ministarstva
S druge strane Ministarstvo je nedavno raspisalo natječaj za sredstva za izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada (kompostana ili bioplinskih postrojenja) u vlasništvu jedinica lokalne samouprave (JLS), ukupno 250 milijuna kuna. Upitno je hoće jedinice lokalne samouprave u samo jednoj godini uspjeti osigurati građevinske dozvole za te projekte te ih izgraditi do kraja 2020.
Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) količina proizvedenog biorazgradivog komunalnog otpada je 2017. iznosila 1.090.648 tona dok je odložena količina biorazgradivog komunalnog otpada iznosila 801.238 tona. Udio biootpada upućenog na oporabu je iznosio tek 9% što je tek 2% više nego u 2016. godini. No u 2017. godini bilo je aktivno tek 9 kompostana koje su obradile 34.691 tona komunalnog biootpada, dok je anaerobnom digestijom obrađeno 3.653 tone komunalnog otpada u 6 bioplinskih postrojenja", navode u priopćenju.
Predlažu hitnu obradu biootpada u postojećim bioplinskim projetkima. Trentuno je u Hrvatskoj operativno 40 bioplinskih postrojenje, a kada bi još 24 postrojenja dobili dozvolu ga gospodarenje otpadom dobili bi: niže cijene zbrinjavanja biorazgradivog otpada u bioplinskim postrojenjima, odnosno niže cijene zbrinjavanja otpada za građane, veću konkurentnost na tržištu, rješenje dijela problema sa biootpadom.
