Vlada je drugi put u samo nekoliko mjeseci zbog velikog rasta "zamrznula" cijenu nafte pa će zbog toga cijena litre benzina, do "odmrzavanja", biti 11,37 kuna, dok će vozači dizelaša litru plaćati 11,29 kuna.
"Potreba za intervencijom nalazi se u činjenici da je zbog iznenadnih i naglih promjena cijena nafte i naftnih derivata, na svjetskim i nama najbližem referentnom tržištu Mediterana, potrebno u određenom periodu ograničiti maksimalne maloprodajne cijene uvjetovane disbalansom između trenutačne ponude i potražnje", objasnili su taj potez iz Vlade i naglasili da su zamrznuli cijene samo "osnovnih" goriva, dok će se cijene onih malo boljih i dalje formirati na tržištu.
Prvi put Vlada je za ovom mjerom posegnula sredinom listopada prošle godine. Tada je kao maksimalnu cijenu benzina odredila onu od 11,10, dok je litra dizela stajala na 11 kuna. "Uzimajući u obzir sadašnji ekonomski trenutak, nepredvidivost cijene nafte na svjetskom tržištu i utjecaj cijene goriva na ukupnu ekonomsku aktivnost i standard građana, s ciljem neometanog daljnjeg gospodarskog oporavka, Vlada je odlučila iskoristiti mogućnost da na rok od 30 dana, stabilizira cijene motornog benzina i dizelskog goriva, na temelju Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata", objasnio je tada premijer Andrej Plenković zašto su posegnuli za tom mjerom.
Kad smo mi imali zamrznute cijene, na svjetskom tržištu su one pale
Sadašnja zamrznuta cijena litre benzina je 27 lipa viša od one iz listopada, dok će vozači dizela plaćati litru 29 lipa više nego u razdoblju posljednjeg zamrzavanja. A u vremenu između dvije blokade cijena hrvatske Vlade, na svjetskom naftnom tržištu dogodila se zanimljiva situacija. Prema karti prosječnih cijena nafte portala macrotrends.net u listopadu je prosječna cijena barela na svjetskom tržištu iznosila 84 dolara. To je bilo u trenutku kada je Vlada prvi put zamrznula cijene. No, potom se u studenome dogodio pad cijena na svjetskom tržištu na prosječno 66 dolara po barelu da bi u prosincu ponovno porasla na 75 dolara, što je još uvijek bilo niže od listopadske cijene.
Vlada je prvi put odmrznula cijene početkom prosinca, a nakon odmrzavanja cijene su bile puno niže od onih koje je ranije bila odredila Vlada, odnosno litra benzina bila je jeftinija za oko 30 lipa, a dizela za oko 13 lipa. No, čini se kako je na svjetskom tržištu taj studeni bio samo "zatišje" pred novu buru jer je već u siječnju prosječna cijena barela narasla na 88 dolara, a rast se nastavlja i u veljači na 89 dolara. I to je sada trenutak kada hrvatska Vlada drugi put zamrzava cijenu, nakon što je cijena sredinom siječnja porasla na 11,37 za litru benzina, a dizela na 11,29 kuna.
No, dva tjedna nakon toga cijene osnovnih benzina i dizela uglavnom se nisu mijenjale, a sada više niti neće jer su cijene zamrznute intervencijom Vlade. Zanimljivo je i da je u posljednja dva dana cijena nafte na svjetskom tržištu blago pala, a kao razlog se navodi optimizam zbog nuklearnih pregovora s Iranom. No, cijena nafte i dalje se drži na oko 90 dolara po barelu.
Vlada je kod zamrzavanja cijena pribjegla receptu u kojem teret prebacuju na distributere dok prihode države, odnosno poreze i trošarine, ne dira. Prema informacijama portala cijenegoriva.info, država na 11,36 kuna za litru goriva kroz trošarine i PDV uzme oko 6,64 kune, cijena goriva je oko 3,28 kuna, dok 1,44 kune ide distributeru. To bi značilo da na prosječni spremnik od 50 litara goriva, koji sada stoji oko 568 kuna, država ubere čak 332 kune.
Cijena barela 100 dolara do kraja godine?
O stanju na naftnom tržištu i posljednjim potezima Vlade razgovarali smo s profesorom s Naftno-geološkog fakulteta i energetskim stručnjakom Igorom Dekanićem koji kaže da je posljednja Vladina uredba o zamrzavanju cijena, kao i ona iz listopada, dio šireg "paketa dijelovanja Vlada europskih zemalja na poskupljenje energije".
"Europska unija je sugerirala zemljama članicama, a budući da energetska politika spada u suvereno pravo svake države da je određuje, da prema vlastitom nahođenju reagiraju i olakšavaju privredi i građanima nagli skok cijena energenata", kazao je Dekanić i dodao kako su na sličan način postupile i druge države EU-a te da o stanju na svjetskom tržištu ovisi koliko dugo će Vlada držati ovu razinu cijena osnovnih goriva.
"Za sada, neki predviđaju da će cijena nafte biti oko 90-ak, a drugi da će tijekom ove godine cijena barela nafte doći do 100 dolara", kazao je Dekanić. Dodaje da se još ne može procijeniti što će biti nakon ove godine. "Glavni izvoznici nafte su države članice OPEC-a i Rusija koja se, donekle, dogovara s OPEC-om. Vidjet ćemo što će njima biti u interesu. Kod pada cijena nafte, njima padaju i prihodi", kazao je Dekanić i upozorio na još jedan bitan detalj vezan uz rast cijena svih energenata pa tako i nafte.
Bez skupe nafte nema ni tranzicije na zelenu energiju
"Kod vrlo jeftine nafte, teško je izvediva energentska tranzicija koju si je zacrtala Europska unija pa i svijet Pariškim sporazumom i njegovim provođenjem. Takva tranzicija bi teško bila provediva na tržištu na kojem bi bili jeftini fosilni izvori. Skupa cijena nafte sada nije, kao što se prije 50 godina vjerovalo, grijeh Arapa koji su se bogatili, pa kao što sada neki misle da je to grijeh Rusije koja želi na tome zaraditi. Skupa energija iz fosilnih izvora je ujedno i cijena ambicije prema obnovljivim izvorima. I toga svi moramo biti svjesni", kazao je Dekanić te dodao kako je zelenu tranziciju dosta teško brzo provesti uz tržišne uvjete, a mi trenutno imamo tržišne uvjete, a kapital je regulator svih ekonomskih procesa i tokova.
Na pitanje može li Hrvatska utjecati na cijenu nafte s obzirom na vlasništvo u nacionalnoj naftnoj kompaniji Ini, Dekanić kaže da prvo moramo vidjeti na što će se država odlučiti te da bi trebalo procijeniti isplati li se državi dugoročno vraćati veći udio u Ini. "Kada biste na ulici napravili anketu, svi bi rekli ne jer idemo na obnovljive izvore energije. Kada biste pitali zašto idemo na obnovljive izvore energije, svi bi rekli - zato što je to budućnost! I to je točno. Ali bi rekli i zato što su oni jeftiniji, a to nije točno. Bez obzira na Sunce i vjetar koji jesu besplatno na raspolaganju, pretvaranje dijela te energije u korisnu električnu energiju je jako skupo", objašnjava Dekanić i dodaje da u to treba puno investirati i uložiti.
"Hrvatska će praktično morati kompletno preraditi sve distribucijske sustave svih oblika energije da bi provela zelenu energetsku tranziciju. A to će biti skupo. Prema energetskoj strategiji koju je Hrvatska usvojila u veljači 2020. godine predviđena su dva scenarija tranzicije. Umjereni i brzi. Svi bi rado ostvarili brzi, ali taj scenarij intenzivne energetske tranzicije predviđa investicije od dvije milijarde eura godišnje u razdoblju od 2020. do 2050. godine. To je ukupno 60 milijardi eura. Scenarij umjerene energetske tranzicije predviđa ukupna ulaganja u tu tranziciju otprilike 1,6 milijardi eura godišnje ili nešto više od 50 milijardi eura u sljedećih 30 godina", zaključio je Dekanić.
