Borba oko vrijednosti sveučilišne i stručne diplome vodi se već godinama. No, trenutačno se događa drugačiji problem. Studenti stručnih studija strahuju da bi nakon 5 godina obrazovanja njihove diplome mogle vrijediti kao da su studirali samo 3 na sveučilišnom studiju. Kako ih se ne bi svrstalo u isti rang, Sveučilišta su se obratila i Ustavnom sudu, a Ministarstvo je moralo pronaći rješenje koje će pomiriti i jedne i druge, prenosi RTL.
"Prijašnji kolegij digitalni sklopovi se nadovezuje na ovo, prošao sam ga, pa ne bi trebalo biti teško", kaže Alen Popović, 21-godišnji student Tehničkog veleučilišta u Zagrebu koji želi biti programer, a danas radi na semaforu za garažu.
Sutra će programirati sustav koji upravlja nekim drugim, složenijim, industrijskim procesom.
Stručni studiji obrazuju mlade za tržište rada
"Nakon tri godine dovoljno je da se uz mentorstvo od pola godine ili godinu dana radi i možete ga poslati u svijet i on će obaviti posao, a nakon još dvije godine postaje stručnjak u o onome u čemu ga specijaliziramo", priča Goran Malčić, dekan Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.
Upravo iz toga razloga su stručni studiji različiti od sveučilišnih studija jer obrazuju mlade za tržište rada te se fokusiraju na praksu, a ne na teoriju.
"Na sveučilišnim studijima teorija je puno jača, ali neke su stvari jednake. Elektrotehnika na FER-u i TVZ-u. Ishodi su jednaki, ali mi na 2. i 3. godini duboku ulazimo u struku - oni moraju znati riješiti stručne probleme, dok na FER-u ulaze u znanstveni karakter i simulacije. Mi smo dobili programe po kojima radimo, naravno da ako je to studij koji ima ishode učenja više od 50 posto ishoda učenja 7 razine, onda je to studij 7 razine. Ako student uči ishode na tom nivou, onda je on na tom nivou", objašnjava Malčić.
Na stručnim studijima je 50-ak tisuće studenata
Rektor zagrebačkog i četiri dekana Pravnih fakulteta obratili su se Ustavnom sudu propitujući po drugi put ustavnost Zakona o kvalifikacijskom okviru.
"U njihovom prijedlogu je pisalo da zahtijevaju od Ustavnog suda da on decidirano kaže da stručni i sveučilišni studij nisu isti, a drugo da nisu jednako vrijedni. Jer zašto bi netko studirao 3 plus 2 na stručnom studiju, da bi imao diplomu ranga preddiplomskog sveučilišnog studija. Da je to prošlo - to bi bio kraj stručnih studija u Hrvatskoj", kaže Damir Jugo, predsjednik Vijeća veleučilišta i dekan Edward Bernays Visoke škole.
Na stručnim studijima danas studira 50-ak tisuća studenata. Za rektora Borasa i dekane Pravnih fakulteta - najspornije je što sa stručnim studijima dijele istu - šestu razinu preddiplomskih i sedmu - diplomskih stručnih i sveučilišnih studija.
"Jedni uče kako se radi, a drugi kako i zašto"
"Jedni uče kako se radi, a drugi kako i zašto. Završena diplomirana medicinska sestra sa stručnog studija nije isto što i magistra zdravstva sa sveučilišnog. Ona ima jednu komponentu, ova dvije. Najšire i stručni i sveučilišni uče kako se što radi, ali zašto se tako radi uče samo sveučilišni", naglašava Tonći Lazibat, prorektor Sveučilišta u Zagrebu.
Vrlo brzo reagirala je druga strana.
"Nema razlike i jedna i druga su educirane i kompetencije su iste što se tiče kliničkog rada u bolnici, mogu to reći kao bivši ravnatelj bolnice i kao voditelj velike klinike. Od 38 000 medicinskih sestara fakultet je završilo ovdje 20 000. Star je 54 godine i to je temeljni fakultet iz kojeg su se razvijali drugi - mi imamo preko 4000 studenata, Harvard ima 6000. Nismo baš mali. Temelj akademskog obrazovanja medicinskih sestara je postavljen ovdje", objašnjava Krešimir Rotim, dekan Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu.
Diskriminacija stručnih studija
Nacrt novog Zakona po pitanju dodjele doktorskih titula ne mijenja ništa. I prije i sada na poslijediplomski se moglo uglavnom samo poslije sveučilišnih studija.
"Samo fakulteti mogu obrazovati za akademske titule. I nismo tu samo da zadovoljimo potražnju, nego i formiramo buduću potražnju. Mi smo čuvari identiteta, kulture, a ne trgovačka društva – ako nešto ne ide pa idemo nešto drugo probati", kaže Tonći Lazibat.
Odluka Ustavnog suda iz ožujka - kojom se ukidaju dosadašnje kvalifikacijske razine 6 i 7 - koje su vrijedile jednako za oba studija, zabrinule su prediplomce i diplomce stručnih studija.
"Nitko od nas nije bio siguran što to znači. Prvenstveno je to značilo pravnu nesigurnost, neizvjesnost. Bojali smo se umanjena naših kvalifikacija", objašnjava Dijana Radovniković, studentica stručnog studija i predstavnica Inicijative 300=300. U Splitu su se okupili oko inicijative 300 je 300, pokušavajući se izboriti za sebe. Misleći na 300 ECTS bodova koje prikupe i jedni i drugi na kraju petogodišnjeg školovanja.
"Do sada sam uvijek isticala da nisu jednaki, ali su jednako vrijedni. 300 vrijedi isto, njihov pristup je teoretski dok stručni daje praktične vještine, ali su jednako vrijedni", priča Dijana Radovniković.
Dekan Pravnog fakulteta na to gleda drugačije
"Ne razumijem u čemu bi tu bila diskriminacija. Jedino je mogu vidjeti da onaj koji mora puno više uložiti da bi došao na tržište, treba biti isti kao onaj tko treba zadovoljiti puno manje kriterije – tu vidim jedinu diskriminaciju u korist sveučilišta", ističe Igor Gliha, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ustavni sud Ministarstvu je dao rok do 31. 12 , a oni su zakon tek sada poslali u javnu raspravu. premda je bio napisan još za ministrice Divjak.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA JE PUNA ŽARIŠTA: Epidemiolog Rončević je otkrio gdje se ljudi najčešće zaraze