Šokantni podaci /

Zaposlenost raste samo u dvije županije: 'Najveći broj nestalih s tržišta treba tražiti u iseljeništvu'

Image
Foto: Pixsell/Pixabay

Ukupan zbroj zaposlenih i nezaposlenih, tijekom 2018. godine, bio je za 183.411 osoba manji nego 2008. godine

24.5.2019.
9:36
Pixsell/Pixabay
VOYO logo

Unatoč padu nezaposlenosti na rekordno niske razine i evidentnom oporavku gospodarstva, Hrvatska i dalje ima oko 100.000 radnih mjesta manje nego pretkrizne 2008. godine, a zaposlenost su podigli samo Zagreb i Zadarska županija, objavio je u petak Jutarnji list.

Na državnoj razini, riječ je o padu broja zaposlenih od oko 7 posto, no taj je pad vrlo neravnomjerno raspoređen: u tri županije pad broja zaposlenih iznosi 20 ili više posto, a skroman rast zabilježile su samo dvije županije Grad Zagreb, u kojem je lani radilo 1,9 posto više ljudi nego 2008. te Zadarska županija, s rastom od 0,2 posto (konkretno, radila je 91 osoba više nego prije deset godina), ističe dnevnik.

Najveće smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je u Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji: u obje je broj zaposlenih smanjen za 21,6 posto, što znači da je svaki peti zaposlenik ostao bez posla. U Brodsko-posavskoj pad iznosi 20,3 posto.

Situacija na županijskim tržištima rada još je poraznija uzme li se u obzir smanjenje svih radno aktivnih osoba onih koje rade i onih koje aktivno traže posao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glavni problem - iseljavanje

Na državnoj razini ukupan zbroj zaposlenih i nezaposlenih, registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, tijekom 2018. godine bio je za 183.411 osoba manji nego tijekom 2008. godine! Riječ je o smanjenju većem od 10 posto promatra li se država u cjelini, a smanjenje od najmanje 20 posto zabilježeno je u čak šest županija, navodi Jutarnji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jednim se dijelom ovakav ozbiljan pad radno aktivne populacije na državnoj razini može objasniti demografijom, odnosno većim brojem osoba koje odlaze u mirovinu od broja osoba koje ulaze na tržište rada. Jedan se dio može objasniti i svojevrsnim čišćenjem osoba sa Zavoda za zapošljavanje u proteklih desetak godina, a jedan dio odlaskom osoba u neaktivnost.

No, čini se da najveći broj "nestalih" s tržišta rada treba tražiti u iseljeništvu. Ovaj broj znatno je veći od službenih podataka o iseljavanju iz Hrvatske koje objavljuje Državni zavod za statistiku, kazao je za Jutarnji list Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 22
USKORO
VOYO logo
Još iz rubrike