Dvojno iskazane cijene na policama trgovina gledat ćemo još samo 16 dana. S prvim danom 2024. godine, kune odlaze u povijest, prenosi RTL Danas.
"Jedva čekam! Zbunjuje me ako piše u kunama, a vidim tamo i eure – totalna zabuna – bolje da se makne i da više nema problema", kazala je Zagrepčanka Gordana Seljan, a istog je mišljenja i Ronald Takač: "Meni je to okej da se maknu cijene u kunama, ako smo već prešli na euro – neka budu u eurima cijene".
No, nakon skoro godinu dana, mnogi se još uvijek nisu navikli na euro.
"Još sam uvijek u onom filmu s kunama, teško je odrediti što je skupo, a što jeftino i uvijek nekako ode više novca nego što planiram", kazala je Melinda Deduš iz Zagreba.
'Ta prilagodba ide nešto sporije nego što smo mislili'
To je samo jedan od razloga zašto su udruge za zaštitu potrošača tražile od Ministarstva financija da se dvojno iskazivanje nastavi i u idućoj godini. Iz potrošačkih udruga upozoravaju da bi tiskanje novih cjenika, bez kuna - moglo značiti nove, veće cijene.
"Ove godine će se mijenjati cjenici, pa bi zbog toga cijene mogle ići gore, a obično se pred sezonu cijene isto dižu tako da bi bilo logično da se cjenici ne mijenjaju još 6 mjeseci i da nemamo 2 poskupljenja", kazao je Marko Paripović, predsjednik udruge Potrošački centar.
Prestanak dvojnog iskazivanja ne smije biti razlog za povećanje cijena, tvrdi ministar. Kaže kako je 16 mjeseci bilo sasvim dovoljno za prilagodbu.
"Smatramo kako bi daljnje dvojno iskazivanje cijena pridonijelo zbunjivanju potrošača, i kako to u ovom trenutku nije dobra praksa, niti je u skladu s preporukama Europske komisije, a niti je potrebno", tvrdi ministar financija Marko Primorac.
Ipak, prilagodba ide sporije od očekivanog. Većina građana još uvijek preračunava eure u kune, pokazuju tako rezultati istraživanja zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
"Otprilike još 50 posto ljudi kaže da i dalje preračunava u kune i to se smanjilo za nekih 10 posto. Kad smo tek krenuli s istraživanjem 60 posto ljudi je to govorilo, ta prilagodba ide na neki način, očigledno nešto sporije nego što smo mislili", zaključuje psiholog Filip Erceg na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
