Pravdu u Strasbourgu, na Europskom sudu za ljudska prava, traži čak 95 stanara Palinovečke ulice, s famoznih Vrbana III, kojima je voda u zgradama onečišćena zbog grešaka u gradnji. Prvu stepenicu u toj pravnoj borbi, koja im u Hrvatskoj nije bila posebno uspješna, pa su se obratili sudu u Strasbourgu, već su savladali jer je sud odlučio razmatrati njihovu tužbu podnijetu protiv države.
U njoj se žale na kršenje nekoliko osnovnih ljudskih prava - onog na privatni život, prava na učinkovita pravna sredstva te prava na neometano uživanje privatnog vlasništva.
Izdane dozvole, a voda zagađena
U tužbi što ju je u ime stanara sudu podnijela odvjetnica Ljiljana Maravić-Pirš podsjeća se na početke ovog slučaja kada su građani kupili stanove u Palinovečkoj ulici što ih je tvrtka Geoprojekt gradila tijekom 2005. i 2006. godine.
U svibnju 2006. gradska sanitarna inspekcija utvrdila je kako voda u zgradama onečišćena, odnosno da ne zadovoljava osnovne sanitarne i zdravstvene standarde. Unatoč tome, Grad Zagreb izdao je uporabnu dozvolu za zgrade. Dozvole su pravovaljane postale u veljači 2007. godine.
Vještaci zaključili da je voda opasna
U rujnu 2007. stanari su dobili nove obavijesti sanitarnih inspektora iz kojih je proizlazilo da je voda u njihovim domovima kontaminirana mineralnim uljima zbog čega je nisu smjeli koristiti ni u koju svrhu osim za ispiranje toaleta.
Naknadno je to isto potvrđeno i zaključcima vještaka u kaznenim i građanskim procesima što su ih stanari pokrenuli. Potvrđeno je dakle sa su mineralna ulja ušla u vodoopskrbne sustave zgrada.
Zbog toga su 26. listopada 2007. godine stanari podnijeli tužbe Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv investitora Branka Vojvodića i njegovog Geoprojekta te protiv drugog izvođača Zagrebgradnje. Tužbe su podnijete i protiv nadzornih inženjera, kao i odgovorne osobe u gradskoj upravi, koja je izdala uporabnu dozvolu za zgrade u Palinovečkoj ulici.
Odbačene prijave
Stanari su tvrdili da su upravo ti ljudi odgovorni za zagađivanje njihove vode, ali i za ugrožavanje zdravlja svih koji su u tim stanovima boravili. Nakon serije požurnica u listopadu 2008. godine, tužiteljstvo je odgovorilo stanarima da je od istražnog suca Županijskog suda u Zagrebu zatražilo preispitivanje navoda iz njihovih prijava.
U veljači 2012. godine Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je kazne prijave protiv investitora i inženjera, smatrajući kako nema dokaza o njihovoj odgovornosti. Stanari su još dobili mogućnost sami zatražiti od suda da otvori istragu. Iako su taj zahtjev podnijeli, dobili su još jednu odbijenicu.
Suđenje se još oteže
U isto vrijeme kad je odbilo prijave stanara, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu pokrenulo je postupak protiv Davora Plenkovića iz tvrtke Capital ing, koji je bio glavni nadzorni inženjer i nadzorni inženjer za građevinsko-obrtničke radove i radove vodovoda i odvodnje, te tvrtku Zagrebgradnja, kao i jošč četvero inženjera koji su se našli pod istragom. Na teret im je stavljeno dovođenje u opasnost života i imovine budući da nisu poduzeli potrebne mjere za sprječavanje prodora mineralnog ulja u vodu u zgradama.
U trenutku podnošenja tužbe Europskom sudu za ljudska prava, u ožujku prošle godine, postupak još nije bio započeo.
Tijekom 2008. godine pokrenute su i parnice kojima su stanari na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu tražili odštetu zbog zagađene vode. Međupresuda kojom su tužbe prihvaćene donijeta je 19. rujna 2013. godine, a nedugo nakon što je tužba otišla za Strasbourg donijeta je i pravomoćna odluka. Voda na Vrbanima oštećuje bubrege i jetru, a može uzrokovati i rak i zato je stanarima dosuđena odšteta od 48 milijuna kuna.
Ugrožena osnovna ljudska prava?
U tužbi podnijetoj Europskom sudu za ljudska prava stanari traže da se utvrdi kako su im povijeđena osnovna prava, budući da država nije na vrijeme odgovorila na njihova upozorenja o ugroženom zdravlju, kao i o ugrožavanju okoliša u blizini njihovih zgrada.
Sada zastupnica Republike Hrvatske u Strasbourgu Štefica Stažnik ima rok za očitovanje u kojem bi trebalo biti odgovoreno što je država poduzela da zaštiti obiteljski život stanara, njihovo pravo na privatno vlasništvo, te jesu li ti potezi bili učinkoviti.