Ravnatelj zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zvonimir Šostar, potvrdio je za HRT kako je u četvrtak zabilježeno 217 novih slučajeva zaraze koronavirusom u metropoli. Pročelnik zagrebačkog Ureda za zdravstvo, Vjekoslav Jeleč, potvrdio je kako su u karanteni u Tomislavovu domu na Sljemenu 30, mahom inozemni studenti, od kojih je najveći broj njih stigao iz Španjolske.
Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade, Branko Kolarić, u ranojutarnjoj emisiji HRT-a "U mreži prvog" najavio je takav scenarij te pojasnio zbog čega se zaraza u Hrvatskoj razbuktala. "Dnevne oscilacije mogu postojati, ali imamo porast koji je sada zabrinjavajući. U Zagrebu će danas biti više novozaraženih nego jučer, podaci se očekuju uskoro. Porast je pokazatelj da se bolest počela efikasnije širiti. Krenuli smo pomalo u zatvorene prostore, a već imamo ovakav porast", pojasnio je Kolarić
Dodao je i da s povećanjem broja novozaraženih raste i broj njihovih kontakata s kojima epidemiolozi trebaju razgovarati, što je zahtjevno i iscrpljujuće. Rješenje vidi u zapošljavanju novih kadrova ili u odredbi da pozitivne osobe same obavještavaju svoje kontakte, što je manje efikasan način suzbijanja zaraze. "Izoliranje ljudi koji su zaraženi i koji su u riziku da su zaraženi je mjera s kojom smanjujemo broj zaraza dnevno", naglasio je Kolarić.
Moguće i još strože mjere
Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković iznijela je detalje jučer održanog sastanka Znanstvenog savjeta Vlade. "Razgovarali smo, svatko kaže svoje mišljenje. Opći stav je da je situacija ozbiljna i da se pučanstvo treba osvijestiti kako mjere treba poštovati. Mjere su dobre, ali se ne poštuju. Prije svega je tu nošenje maski. Komentirali smo smrtnost koja je sada manja nego na proljeće i razloge zašto je tome tako. Tijekom ljeta je bio manji broj slučajeva, a nakon toga je počeo rasti. Smrtnost je manja prije svega što je manja količina virusa kojom se ljudi inficiraju. Ako to usporedimo s nošenjem maski, da svi nosimo maske i da ih svi nosimo na pravilan način tada bismo čak i kada se zarazimo imali manje opasnu bolest. Mjere su dobre, ali je problem kako ih provesti", rekla je Ambriović Ristov.
Dodala je kako još nismo u eksponencijalnoj fazi rasta zaraze, iako se brojevi već neko vrijeme povećavaju. Naglasila je kako bi do toga moglo doći uskoro, ako se pučanstvo ne bude pridržavalo epidemioloških mjera, koje bi u budućnosti mogle biti i strože.
"Ako broj novozaraženih bude rastao, ići će se sa strožim mjerama. Svi smo mi odgovorni da živimo još do pojave cjepiva, a na koji ćemo način živjeti ovisi o tome kako ćemo se svi zajedno ponašati", rekla je.
Važnost cijepljenja protiv gripe
A kad je riječ o cjepivu, najoptimističnije prognoze govore o barem jednom odobrenom cjepivu do kraja godine, no, ističe Ambriović Ristov, to ne znači da će cijepljenje početi odmah. "Hrvatska je dogovorila veliki broj doza i dobivat ćemo ih ujednačeno. Sve članice EU-a će cjepivo dobivati u istom trenutku. Cijepljenje mora ići po određenom redoslijedu. Prvo se cijepe zdravstveni radnici, potom ugrožene skupine populacije (kronični bolesnici, onkološki bolesnici, starija populacija) i nakon toga ide cijepljenje opće populacije. Nadam se da će to omogućiti kontroliranje širenje bolesti, a bilo bi krasno, jednom u budućnosti, radicirati bolest, no do toga je još daleko. To je najoptimističnije. Najpesimističnije je da to sve skupa bude odgođeno za tri ili šest mjeseci", poručila je.
No, oboje su naglasili važnost cijepljenja protiv gripe. Oboje će se cijepiti, a Kolarić smatra da će zbog mjera protiv Covida-19 biti manje gripe. "Covid-19 nije sezonska bolest koja nestane. Gripa je nešto drugo, ona više-manje nestane, pa se pojavi neka druga, ali za to imamo efikasno cjepivo. Za Covid-19 će cijepljenje možda trebati biti u većem postotku da bi se epidemija mogla kontrolirati", zaključila je Ambriović Ristov.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
