"Predloženi Megaprojekt obnove Zagreba omogućio bi ozbiljan razvoj grada, a oni koji odlučuju o takvim stvarima moraju shvatiti važnost predloženih zahvata, jer tek realizacijom tog projekta grad će se moći razvijati", kaže Goran Poljanec, profesor na Arhitektonskom fakultetu i suautor Megaprojekta obnove Zagreba.
Autorski tim stručnjaka polaže velike nade u realizaciju projekta koji bi, prema njihovu mišljenju, riješio sve postojeće prometne i komunalne nedostatke grada, piše Večernji list.
Novi magistralni cjevovodi koji bi se izgradio uzduž brze ceste i ukopane željezničke pruge spriječio bi donjogradske poplave za većih kiša jer, kako tvrde autori, kanalizacijski sustav grada nije prilagođen stvarnim potrebama građana. Trenutačno se u cijevima izgubi čak 60 posto fekalnih voda!?
Profesor Poljanec objašnjava da bi se polovina troškova projekta mogla financirati iz Europskih fondova IPA jer sadrži sve karakteristike potrebne za dobivanje potpore.
Da je realizacija projekta presudno strateško pitanje smatra i građevinac Goran Cvrlje .
"Grad nije koncipiran za toliki broj stanovnika. Ne morate biti nekakav poseban stručnjak da možete uočiti da je najveći problem umjetna barijera željezničke pruge koja sa Sljemenom i Savom guši grad", kaže Cvrlje.
Stručnjaci tvrde da novac za gradnju brze ceste, ukapanje pruge, otvaranje koridora sjever-jug i revitalizaciju savskog nasipa, nije problem.
"Višenamjensko korištenje koridora željezničke pruge vrlo je isplativo, a prema našoj procijeni zarada će biti veća od troškova gradnje", dodao je Branko Horvat. Urbanist smatra da će povratak života na Savu omogućiti veliku zaradu, prije svega gradnjom stambenih naselja, kulturnih i zabavnih sadržaja.
Robert Planinc, osnivač interdisciplinarnog tima kojem je potrebno "samo" 28 milijuna eura za izradu idejnog projekta, zaključuje da su prometna rješenja koja nude višestruko jeftinija od metroa za koji je Zagreb premalen.
Predviđeno je da će ukopavanje pruge od glavnog kolodvora do Trnave trajati gotovo godinu dana, a vlakovi će se u to vrijeme preusmjeravati. Međutim, ove prometne "komplikacije" utjecat će pozitivno na gradski željeznički sustav. Za što kvalitetniji prijevoz putnika potrebno je obnoviti i zastarjele željezničke postaje na novoj ruti koja vodi preko ranžirnog kolodvora. Pa tako i onu kod zagrebačke Arene.
Vezani članci:
arti-201011100692006 arti-201007180215006 arti-201008130475006