Predsjednica je u srijedu iznijela preporuke koje predlaže njezino Gospodarsko vijeće, među kojima je i jačanje uloge domaće valute, uz toleriranje umjerene deprecijacije kune u odnosu prema euru za dva posto godišnje tijekom pet godina. To bi u praksi značilo da bi za jedan euro umjesto 7.5 kuna, koliko vrijedi sada, za pet godina bilo potrebno izdvojiti 8.12 kuna.
Pad kune pogodila bi najveći broj dužnika
Promjena tečaja kune prema euru ipak bi pogodila najveći broj dužnika, iako je mnogo građana u posljednje vrijeme konvertiralo svoje kredite ili uzelo nove u kunama. Kako građane tako i poduzeća i obrtnike, čiji su krediti uglavnom vezani uz euro.
Dnevnik.hr izračunao je kako bi u slučaju kredita od sto tisuća eura s rokom otplate od 20 godina i kamatnom stopom od 6,3 posto rata kredita s 5500 kuna za pet godina narasla na 6100 kuna.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je jučer kako se o politici stabilnog tečaja kune prema euru raspravlja već 25 godina, da postoje argumenti i za i protiv, no ističe kako ne treba zanemariti činjenicu da je Hrvatska visoko euroizirana te da su privatni i javni dugovi vezani uz euro.
Ekonomist Ljubo Jurčić tvrdi da bi promjena tečaja donijela više štete nego koristi
'Poznato je da je snažna kuna “udavila” hrvatsko gospodarstvo, ali ta priča počinje s njezinim uvođenjem, 1993. odnosno 1994. godine. Visok tečaj kune godinama je gušio profitabilnu hrvatsku proizvodnju istodobno pojeftinjujući uvoz. Rezultat toga je složena postojeća struktura hrvatskog gospodarstva - proizvodnje i potrošnje. Kada bismo devalvirali kunu, proizvodi koje smo nekada proizvodili možda bi bili konkurentni, no njih više nema. Uništeni su, kao i poduzeća koja su ih proizvodila. Devalvacija kune, možda i u većim postotcima, bila bi dobar potez, ali samo uz prethodno pripremljenu odgovarajuću industrijsku politiku kojom bi bili stvoreni tehnički, tehnološki, organizacijski i kadrovski uvjeti za tvrtke koje bi se mogle koristiti tim tečajem. U suprotnom, sada bi ta promjena tečaja donijela više štete nego koristi. Dakle, potrebna su tri ili četiri koraka u industrijskoj, fiskalnoj i regionalnoj politici, a tek potom dolazi potez s tečajem', rekao je ekonomist Ljubo Jurčić.
Njegov kolega Velimir Srića ističe kako slabija valua 'doista pomaže izvozu, ali najavljena devalvacija može biti dobra samo za špekulante, odnosno za one koji bi na razlici u tečaju nešto ušićarili'.
Snižavanje vrijednosti kune samo je kap u moru
'Nije dobro takav potez deklarirati kao strateški cilj, jer efekt promjene tečaja onda postaje podloga za špekulacije. Snižavanje vrijednosti kune za izvoznike je dobra zamisao. Hrvatska ima nepovoljne uvjete za izvoznike, pa je korekcija tečaja od dva posto u pet godina nedostatna mjera. Nama trebaju mnogo jače mjere pomoći izvoznicima na troškovnoj strani. To znači snižavanje troškova rada u prvom redu, jer smo jedna od zemalja u kojoj država najviše uzima po zaposlenom po raznim porezima, doprinosima i sličnim davanjima. Snižavanjem cijene rada, ali ne smanjivanjem plaća, kako bi to netko mogao razumjeti, najbolje bi se postigla bolja izvozna pozicija naše proizvodnje. Naša izvozna privreda svakako mora imati i strateški poticaj, u osnivanju klastera, poticanju znanstvno-istraživačkog rada itd. Da cijela država stane iza izvoznika manjim i većim zahvatima, od obrazovanja nadalje. Snižavanje vrijednosti kune od dva posto godišnje bila bi bez svega toga samo kap u moru. Nama treba generalni projekt stimulacije izvozne industrije', kazao je Srića.
U posljednjih 20 godina mnogo se govorilo o preskupoj kuni, a taj su problem posebno isticale tvrtke koje dobar dio prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima i koje su tvrdile kako bi s nižom vrijednošću kune u odnosu prije sega prema eura njihovi proizvodi u inozemstvu bili konkurentniji. Kuna je ipak proteklih godina stabilna, zahvaljujući Hrvatskoj narodnoj banci i njezinoj politici takozvanog upravljanja fluktuirajućeg tečaja.
HNB se povremeno uključuje
'To je tečajni režim u kojemu, s jedne strane, domaća valuta nije fiksno vezana uz neku drugu stranu valutu ili košaricu valuta, nego odražava kretanja na deviznom tržištu, i, drugo, nominalni tečaj kune prema euru stabilan je zbog povremenih HNB-ovih deviznih intervencija. Kretanja na deviznom tržištu poglavito ovise o novčanim tokovima s inozemstvom, uključujući, primjerice, plaćanja uvoza i naplate izvoza, priljeve deviza zbog zaduživanja u inozemstvu ili otplate inozemnog duga te priljeve na osnovi fondova EU-a. Tečaj kune prema euru pritom se slobodno formira na deviznom tržištu ovisno o kretanjima ponude deviza i potražnje za devizama. HNB se povremeno uključuje na devizno tržište, i to kada ocijeni da već postoji ili je moguće prenaglašeno kolebanje tečaja. HNB ne utvrđuje unaprijed gornju i donju granicu kretanja tečaja kune prema euru koju se obvezuje braniti (gornju i donju intervencijsku točku)', naveo je HNB na svojoj web stranici.
HNB je i u srijedu reagirao na prijedlog Kolindinog Gospodarskog vijeća oko tečaja kune, rekavši kako će nastaviti dosadašnju tečajnu politiku, prenosi Glas Slavonije.
Promjena tečaja kune izazvala bi negativne špekulativne akcije na tržištu
'Riječ je o politici stabilnog tečaja kune, a ona ne podrazumijeva najavu promjene tečaja kune prema euru, jer bi to moglo izazvati negativne špekulativne akcije na tržištu. Svjedoci smo da u posljednje vrijeme postoje aprecijacijski pritisci na tržištu koji su posljedica fundamentalnih kretanja, odnosno većega izvoza roba i usluga od uvoza, odnosno suficita na tekućem računu platne bilance, i pojačanih kapitalnih priljeva. Tomu je posljednjih mjeseci bila prilagođena i monetarna politika HNB-a, kako općenito izuzetno ekspanzivni karakter monetarne politike tako i učestale intervencije na deviznom tržištu', priopćila je središnja banka.
