U ponedjeljak je započelo cijepljenje AstraZenecinim cjepivom u Hrvatskoj, iako su mnoge zemlje zbog nedovoljnih informacija o učinkovitosti kod starijih osoba zabranile ili prestale preporučivati cijepljenje te populacije takozvanim "oksfordskim cjepivom". Zbog podataka o navodnoj slabijoj učinkovitosti kod populacije iznad 65 godina starosti, brojne su umirovljeničke udruge i stranke poslale svoja priopćenja u kojima traže da to učini i Hrvatska. No, prema svemu sudeći Nacionalni stožer civilne zaštite ih neće poslušati.
"Ima nekoliko zemalja EU-a koje su preporučile da se ne cijepi osobe starije od 65 godina. Trenutno je pet zemalja koje su donijele takve odluke. Njihov je argument da nema dokaza da je cjepivo učinkovito u ispitivanjima koje je prihvatila EMA. Naš je argument da je cjepivo učinkovito, sigurno i ispravno testirano te da ga je EMA odobrila za korištenje na osobama starijim od 18 godina", poručio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak u ponedjeljak na konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite.
"Medicinskog razloga da bi se netko odlučio cijepiti drugim cjepivom – nema", dodao je na konferenciji epidemiolog Bernard Kaić te istaknuo da nijedno cjepivo ne pruža 100-postotnu zaštitu i kako će tek vrijeme pokazati učinkovitost cjepiva na populaciji.
'Cijepljenje u domovima provedeno ili je u tijeku'
No, nitko se nije osvrnuo na cijepljenje u domovima za starije osobe, koje je započelo još potkraj prošle godine kao vrhunac kampanje cijepljenja te ispunjavanje cilja Plana cijepljenja prema kojemu je bitno najprije procijepiti prioritetne skupine, a to su medicinski djelatnici i - starije osobe. No, dobar dio njih čeka na drugu dozu cjepiva, koje ne bi trebalo biti AstraZenecino.
"Cijepljenje u domovima za starije je bilo prvo po planu cijepljenja, tzv. Prva faza cijepljenja protiv COVIDA-19, i već je provedeno ili je u tijeku. Započelo je 27. prosinca. Primjenjivalo se cjepivo proizvođača Pfizer/BioNTech. Cjepivo AstraZeneca tada još nije bilo niti na raspolaganju budući da je tek 29. siječnja registrirano u EU-u", poručila je epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel na pitanje Net.hr-a o cijepljenju starije populacije "oksfordskim cjepivom".
No, nisu se cijepili svi korisnici domova te bi ti ljudi mogli dobiti i oxfordsko cjepivo.
Njen kolega, Bernard Kaić naglasio je kako će se "za cijepljenje novih osoba, koje se počinju cijepiti, koristiti ono koje bude dostupno. Za cijepljenje dugom dozom, koristit će se ono cjepivo kojim je primijenjena prva doza."
Iva Pem Novosel Istaknula je ono što se već moglo čuti u javnosti, a to je da je u kliničkom ispitivanju bio uključen premali broj osoba starijih od 65 godina, što znači da je "uzorak premali i nedovoljan da bi se donosili konačni zaključci". Dodala je da je ovo cjepivo "vjerojatno podjednako učinkovito u starijoj dobi", ali će tek nove analize to pokazati.
Slično razmišlja i Kaić: "Imunogenost i djelotvornost cjepiva u starijoj dobi je podjednaka imunogenosti i djelotvornosti u mlađih osoba, no zbog malog broja oboljelih u starijoj dobi tijekom kliničkih ispitivanja, ta procijenjena djelotvornost nije dosegnula statističku značajnost. Teških oblika bolesti koji zahtijevaju hospitalizaciju nije bilo među cijepljenima. Učinkovitost cjepiva pri širokoj primjeni tek se treba procijeniti za ovo cjepivo kao i za druga registrirana cjepiva."
Bernard Kaić
PORUKA STARIJIM HRVATIMA: Uzmi AstraZenecu ili ćeš se načekati! Sve više država zabrinuto zbog ovog cjepiva, Capak to vidi drukčije
Značajno smanjivanje širenja zaraze
Jedna od tih analiza, objavljena prošloga tjedna u Velikoj Britaniji, sugerira da bi AstraZenecino cjepivo moglo značajno smanjiti širenje zaraze, a tamošnji ministar zdravstva Matt Hancock ga je, prema pisanjima BBC-ja, nazvao - izvrsnim. Naime, studija koju je provelo Sveučilište Oxford, koje je uz AstraZenecu i razvilo cjepivo, sugerira da je ono mnogo učinkovitije ako se dvije doze primijene u razmaku od tri mjeseca. Stoga, epidemiologinja Pem Novosel upozorava kako bi neke nedoumice trebalo raščistiti.
"Činjenica je da su sva cjepiva koja imamo u Hrvatskoj izuzetno djelotvorna, neka malo više, a druga malo manje, ali su čak puno efikasnija od većine uobičajenih cjepiva kao što su npr. cjepiva protiv sezonske gripe, koja imaju učinkovitost oko 40-70 posto, što je za ova cjepiva protiv COVIDA-19 dobra vijest za početak", upozorava epidemiologinja, referirajući se na tu studiju i dodaje:
"Cjepivo AstraZenece je učinkovito u smanjenju prijenosa bolesti (tih podataka još nema ni za jedno drugo cjepivo). Uz interval između dvije doze od tri mjeseca, djelotvornost je veća od 80 posto, a najvažnijom činjenicom smatramo da je djelotvornost u sprječavanju teških oblika koji zahtijevaju hospitalizaciju praktički 100-postotna, što se vidi iz Sažetka opisa svojstava lijeka. Stoga smatramo da bi najlošija odluka bila odgađati cijepljenje protiv COVIDA-19 zbog opasnosti od razvoja bolesti."
Iva Pem Novosel
Kaić tvrdi da je epidemiologe ne brinu zabrane AstraZenecinog cjepiva u inozemstvu, jer smatraju da EMA "ne bi dala odobrenje za primjenu cjepiva u svim dobnim skupinama iznad 18 godina kad omjer koristi i rizika ne bi bio povoljan.
Epidemiologinja Pem Novosel je, pak, dodala da ih zabrinjava kako premostiti nedostatak cjepiva drugih proizvođača. Hrvatskoj je, podsjetimo, i prije nego što ga je Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila, ugovorila 2,7 milijuna doza AstraZenecinog cjepiva. Doduše, broj doza koji bi trebao stići u Hrvatsku možda će biti manji zbog teškoća u isporuci s kojima se suočavaju svi proizvođači cjepiva protiv koronavirusa.
