Za malo više od dva mjeseca u Hrvatskoj će biti zabranjena prodaja sve jednokratne plastike. Od prvog srpnja tako se više neće moći kupiti plastične žličice, slamke, štapići za uši, vilice, tanjuri - ali ni tanke plastične vrećice. A proizvodnjom takvih vrećica bavi se oko 30 tvrtki koje sada poručuju da je sudbina 800 radnika koje zapošljavaju - neizvjesna.
Hrvatska gospodarska komora zato predlaže da se barem dozvoli proizvodnja vrećica od reciklirane plastike ili da se odluka odgodi tri godine. Isto predlaže i jedna tvornica u Sisku, koja živi od proizvodnje vrećica koja će uskoro biti zabranjene.
Već 30 godina sisačka tvornica za proizvodnju vrećica Božici je drugi dom. Ali, možda više neće biti.
''Jesam ja svoju mladost ostavila u ovoj firmi, ja se bojim za svoju starost. Ako se ova firma ugasi. Ja imam 53 godine, završit ću na ulici. Gdje ću ja zaraditi sebi kruh'', rekla je radnica u tvornici vrećica Božica Grđen.
U tvornicu je stigla među prvima i ostala. Svaki dan dođe na stroj, preklopi vrećicu, stavi ju u pakirku. I tako cijelu smjenu.
''Rad je u smjenama, sad radim isključivo samo prve smjene jer sam to zaslužila sa svim tim svojim godinama staža. Radimo razne vrste vrećica. Vrećice za trgovinu, vrećice za zamrzivače i smeće i sve ostalo drugo po narudžbi'', kazala je Grđen.
I Mihaeli su već godinama pune ruke vrećica.
''Pet litara za ribe su to, frčimo ih na tri djela i onda ih
slažemo u pakete. Slažemo ih na paletu'', rekla je
Mihaela Hrvoić.
U tvornici ih radi oko 80, a hoće li zadržati svoj posao moglo
biti ovisiti upravo o vrećicama od 30 do 50 mikrona poput ove.
Milijun vrećica nastaju svakodnevno u ovoj sisačkoj tvornici već
desetljećima. U sebi sadrži 30 mikrona. Ona je sporna Europskoj
Uniji koja traži smanjenje njene uporabe.
Europa traži manju upotrebu tankih vrećica, Hrvatska pak planira
njihovu potpunu zabranu zajedno s drugim proizvodima od
jednokratne plastike. U problemu je zato 30 tvrtki s preko 800
zaposlenih u Hrvatskoj.
''Predlažem da se ponovno razmotri taj prijedlog o zabrani da se odgodi rok primjene na plastične vrećice svih odredbi do 2024. godine i da se ustvari pomogne kroz nacionalni plan za otprnost i oporavak tim našim tvrtkama da zadrže poslovanje dalje i da zadrže radna mjesta'', rekla je Gordana Pehnec Pavlović iz Udruženja industrije plastike i gume, HGK.
I to barem dok ne prijeđu na proizvodnju drugih proizvoda. U Sisku su taman prije 3 godine kupili strojeve baš za ovu namjenu.
''Trenutačno smo pogođeni COVID-om gdje nam je pad prihoda veći
od 20 posto i sad bilo kakvi daljni padovi kao što su ukidanje
vrećica od 15 do 50 mikrona nama može značiti smanjivanje
proizvodnje i otpuštanje ljudi i gašenje proizvodnje'', rekao je
Danijel Drčić, vlasnik tvrtke za preradu
polimernih materijala.
Zato traže ono što rade Slovenci: proizvodnju vrećica od
recikliranog materijala.
''Nema potrebe da se ide na bilo kakvo ukidanje zato što smo predložili jedan odličan sustav da nam dozvole da radimo vrećice od recikliranog materijala, čak 80 posto reciklata'', kazao je Drčić.
Trebali su se pripremiti na ovaj scenarij, kažu u Zelenoj Akciji. A vrećice i dalje mogu proizvoditi, ali ne i stavljati na police, nego izvoziti.
''Mi otkad je ta direktiva donesena, imamo godišnje minimalno tri
akcije u kojima upozoravamo ministarstvo na štetnost problema s
jednokratnim vrećicama, a o tome ima spomena još od 2012.
godine'', rekla je Ana Marija Mileusnić iz
Zelene akcije.
A od 1. srpnja više se neće moći kupiti plastične slamke, štapići
za uši, plastični tanjuri i vilice. Sudbina plastičnih vrećica,
ali i stotina ljudi koji ih proizvode, zasad je neizvjesna.
