One kažu da je novi premijer zacrtao tri posto rasta do 2020., uz 30 posto rasta izvoza, proračunski deficit manji od tri posto do 2017., vodeći se kriterijima iz Maastrichta, te smanjenje javnog duga ispod 80 posto BDP-a do 2020.
"Ciljevi su postavljeni prenisko .Javni dug ispod 80 posto BDP-a ne može biti cilj, to nisu reforme, već blago slijetanje koje vodi u daljnju stagnaciju. Mi trebamo težiti nultom deficitu, te javnog dugu bar ispod 60 posto BDP-a", kaže Damir Novotny, a prenosi Novi list.
Reklo bi se, nisu neki radikalni ciljevi, više je riječ o blagoj prilagodbi, rezovi se ne spominju i gotovo da smo dobili vladu kontinuiteta po pitanju ekonomije. No, u prezentaciji premijera Tihomira Oreškovića nema pojašnjenja kako misli ostvariti te ciljeve, a nema ni naznaka smanjivanja birokratskog aparata onako kako je Most to ranije tražio kroz smanjenje broja administrativnih jedinica.
Održan je broj ministarstava, jer trebalo je zadovoljiti apetite svih koalicijskih partnera, unatoč prethodnim izjavama. Štoviše, najavljeno je i osnivanje još jedne nove agencije, za upravljanje javnim dugom. Do sada je to radio jedan čovjek u Ministarstvu financija, a ubuduće bi se time trebao baviti cijeli tim. Odustaje se dakle od reforme uprave.
Većina čitatelja Net.hr-a ne vjeruje da će Orešković provesti reforme
Iritantna usporedba s firmom
To što su fiskalne smjernice ziheraške, govori da si Orešković nije htio postaviti previsoke ciljeve, a s druge strane ispada da se ovime priklonio školi koja rezove vidi kao prijetnju rastu. Najprije će pak biti da je pobijedila standardna HDZ-ova "ne talasaj" politika, dok se Most tek prilagodio.
Pomogao je dakle HDZ-u da dođe na vlast, no to nije toliko uvjetovao programom, koliko foteljama i ideologijom, dakle, upravo suprotno od onoga na čemu su dobili povjerenje birača.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je očekivao ambicioznije ciljeve. Oreškovićeva su obećanja jednako ambiciozna kao kada bi primjerice Blanka Vlašić rekla da će preskočiti 80 centimetara.
MOST i HDZ predstavili veliku reformu: Ukidamo svih 428 općina i uvodimo 600 župa
Milijun puta spominjano
Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da je Oreškovićeva prezentacija poprilično štura, vezano uz sve ključne točke, obrazovanje, zdravstvo, javni dug. On je zapazio Oreškovićev prijedlog oporezivanja imovine, a kaže da je teško tu napraviti distinkciju između aktivne i neaktivne, pa treba vidjeti kako to misli provesti. Nadalje, ideje poput usklađivanja obrazovanja s potrebama na tržištu rada, efikasnost javne uprave, sve je to nešto što se već milijun puta spominjalo, kaže Tica.
Kaže da nije nelogično uz rast izvoza od 30 posto imati rast BDP-a od samo 3 posto, jer komponentne onoga što izvozimo često uvozimo, pa se taj efekt izvoza poništava. Što se pak tiče ambicioznosti ciljeva, Tica ocjenjuje da su oni malo ispod onoga što bi se očekivalo od prosječne tranzicijske zemlje, ali za nas je, kaže, i to puno. Možda bi se u zemlji poput Poljske takvi ciljevi mogli tumačiti i kao odustajanje od reformi, usporavanje, ali za nas će biti dobro ako se i to uspije provesti, zaključuje Tica.
Novi list/Danas.hr
