Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova čak 56 posto izbjeglica je iz Sirije. Oko 20 posto njih je iz Afganistana, nešto malo manje - 18 posto - iz Iraka, još jedne države na kojoj djeluje ISIL.
No, ovo nije jedini kriterij prema kojem se može gledati tko su izbjeglice. MUP-ovi podaci tako pokazuju da je među njima najviše muškaraca, oko 65 posto, 20 posto je žena, a oko 15 posto djece.
Svim tim ljudima Hrvatska je pomogla, ne samo hranom i pićem nego i smještajem, odnosno transportom.
Podaci tako pokazuju da je Crveni križ dosad podijelio izbjeglicama 150.000 deka, 30.000 kabanica, 270 tona hrane te 320.000 litara vode. Ovo bi ugrubo rečeno bila pomoć koja je stigla djelomično i donacijama, ne nužno samo od strane države.
No ni službena državna pomoć nije zanemariva: dosad je država iz robnih zaliha potrošila 12 milijuna kuna, a odobrila 20 milijuna kuna. Pomagalo je oko 300 volontera i tristotinjak policajaca te pripadnika državne službe za zaštitu i spašavanje.
Trošilo se i na prijevoz, pogotovo na vlakove: danas je izbjeglice vozio stoti vlak, svaki je stajao oko 10.000 eura. Ukupno je, dakle, samo na prijevoz vlakovima potrošeno milijun eura odnosno oko sedam i pol milijuna kuna.
Međutim, najvažniji je podatak da otpočetka izbjegličke krize nijedan izbjeglica u Hrvatskoj nije poginuo.