Da ne budu hladne zime, a u nedostatku jeftinog ruskog plina, neke države po hitnom postupku prije zime pokušavaju uspostaviti plutajuće terminale kojim bi kupovali ukapljeni plin uglavnom iz SAD-a, ali i drugih izvora.
Hrvatska Vlada je u kolovozu odlučila uložiti dodatnih 180 milijuna eura u proširenje kapaciteta LNG Terminala na Krku. Tamo je bio reporter RTL-a Boris Mišević koji je razgovarao s direktorom LNG Hrvatska, Hrvojem Krhenom.
Trenutni kapacitet od 2,9 milijardi kubičnih metara plina se pretvara u 6,1 milijardu kubičnih metara. Što se tiče financijeraka, manji dio novca, 25 milijuna eura, će ići na tehničke preinake LNG terminala, a 155 milijuna eura ići će na izgradnju plinovoda Zlobin Bosiljevo.
"Što se tiče proširenja kapaciteta, napraviti ćemo tehnološku preinaku na brodu, tako da ćemo ugraditi jedan dodatni modul za regasifikaciju i na tja način ćemo povećati mogućnost isporuke količine prirodnog plina u sustav", rekao je Krhen.
Dodao je da neće biti problema s opskrbom, da će terminal kontinuirano isporučivati plin, a da će sam zahvat biti odvabljen u roku od 30 dana.
Na pitanje mogu li u potpunosti opskrbiti Hrvatsku sa plinom u slučaju da prestane isporuka Ruskog plina, Krhen odgovara:
"Mi za plinsku godinu koja počinje 1. listopada u najavi imamo 31 carier, što je ekvivalent od 2,7 milijarde prostornih metara prirodnog plina koji će stići na tržište putem LNG terminala. Vjerujemo da će uz domaću proizvodnju i skladišne kapacitete taj plin biti dostupan domaćem tržištu."
"LNG uz kapacitete proizvodnje i skladišne kapacitete može zadovoljiti potrebe tržišta za prirodnim plinom", naglasio je.
Na pitanje postoji li opasnost da zakupci terminala transferiraju negdje drugdje i da ne završi u Hrvatskoj, rekao je da ne postoji.
"Imamo šest zakupaca i sve te tvrtke posluju na području RH i do sada, s obzirom na isporučene količine od početka rada koje su preko 3,2 milijarde prostornih metara, velika većina tog plina je ostala na području RH", zaključio je Krhen.