Jutro nakon prospavane izborne noći u kojoj je drugi krug predsjedničkih izbora izborilo dvoje kandidata dviju najjačih stranaka - Kolinda Grabar Kitarović (HDZ) i Zoran Milanović (SDP), koji su cijelo vrijeme prednjačili u anketama, pitanje svih pitanja glasi: tko će u drugom krugu pridobiti glasače trećeplasiranog Miroslava Škore?
Velike ambicije Škore i ekipe koja je tog pjevača i poduzetnika gurnula u izborni žrvanj očekivano su rezultirale golemim brojem glasova - čak 465 tisuća. Škoro je u izbornoj noći najavio da će taj izborni kapital uložiti i pokušati oploditi na parlamentarnim izborima iduće godine. No, prije toga ti će birači, barem neki od njih, izaći na birališta u drugom izbornom krugu i morati donijeti odluku koja im sigurno neće biti nimalo lagana. Naprotiv.
Kolinda 'izdajnica' i Milanović 'crveni vrag'
Kako je odmicala predizborna kampanja uoči prvog kruga bilo je sve razvidnije da je Škorin birački korpus zapravo korpus onog starog, izvornog tuđmanovskog HDZ-a. Taj je korpus velikom većinom duboko razočaran i ogorčen sadašnjim "odnarođenim" HDZ-om na čelu s Andrejem Plenkovićem. Stoga je pitanje hoće li oni izaći na izbore ili apstinirati. Ako izađu, pitanje je kome će u većini dati svoje glasove: Kolindi Grabar Kitarović koja ih je "izdala" pristajući uoči izbora uz šefa stranke koji joj je jedini mogao osigurati potreban novac i logistiku da bi uopće vidjela drugi krug?
Ili Zoranu Milanoviću koji među njima figurira kao "crveni vrag", osoba koja eventualnom pobjedom na predsjedničkim izborima vraća u život (možda i na vlast) još donedavno nokautirani SDP. Odnosno "komunjare", kako ih se doživljava iz perspektive rastuće suverenističke desnice. Treća opcija za Škorine glasače jest neizlazak na predsjedničke izbore u drugom krugu. Međutim, njihova masovna apstienencija tada većim favoritom čini Milanovića. Kako god okrenuli, Škorin birački korpus, koji politički i svjetonazorski gotovo sigurno nije heterogen, pred velikom je i dramatičnom odlukom koju mora donijeti do 5. siječnja iduće godine.
Tu njihovu poziciju u izbornoj je noći artikulirao sam Škoro rekavši da u drugi izborni krug ulaze "dva lica istog sustava".
"Promjene su nužne. U ovoj kampanji smo raskrinkali jednu interesnu hobotnicu koja je premrežena po cijeloj Hrvatskoj. I ja i cijela javnost smo se uvjerili u to. Volio bih da shvatite svi da slogan da ćemo vratiti Hrvatsku narodu neće umrijeti večeras. On će živjeti i dalje. Vratili smo Hrvatsku narodu", poručio je Škoro opraštajući se od predsjedničkih izbora, ali i najavljujući one parlamentarne.
22.12.2019., Zagreb - Izborni stozer predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarovic u City Plazi tijekom cekanja rezultata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Kolinda Grabar Kitarovic Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Pridobiti Škorine birače, a ne udaljiti se od Plenkovića
Svoje birače Škoro je prepustio njihovoj savjesti, što je bilo i očekivano, jer bi samome sebi skočio u usta da je ijednome od dvoje kandidata plasiranih u drugi krug dao makar i slutnju nekakve podrške.
Grabar Kitarović, pak, nasušno treba glasove Škorinih birača jer na ičije druge od gubitnika iz prvog kruga ne može pouzdano računati, izuzev onih par tisuća Đapićevih. Protestni glasovi koje su osvojili Mislav Kolakušić i Ivan Pernar bili su u većini usmjereni protiv nje i HDZ-a. Otud i pomirljivi tonovi u podtekstu Kolindinog obraćanja u izbornoj noći u kojem se, logično, usredotočila na Milanovića, a Škoru nazvala "sukandidatom" na desnici. Idućih dana od nje valja očekivati daljnje pomirljive poruke Škorinim biračima, ali i još oštriju nacionalističku retoriku (još Tuđmana, još Vukovara, još aveti komunizma...) kako bi ih privukla na svoju stranu.
No, i Grabar Kitarović pritom je u škripcu jer se uoči drugog kruga ne smije previše distancirati od Plenkovića i njegova HDZ-a, izuzev u nekakvom taktičkom dogovoru s njim. On je, na koncu, sa svojom Vladom zdušno stao iza nje i mobilizirao stranku za njezinu kampanju. Škorini birači, rekosmo, preziru Plenkovića (blaže rečeno: vole ga koliko i Milanovića) i sada imaju priliku prirediti mu izborni poraz koji bi ga mogao snažno uzdrmati prije unutarstranačkih i parlamentarnih izbora iduće godine.
22.12.2019., Zagreb - Miroslav Skoro obratio se okupljenima u svom izbornom stozeru u hotelu Dubrovnik nakon objave nesluzbenih rezultata predsjednickih izbora. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Krajnje jednostavna matematika
Milanović u kampanji za drugi krug nema puno manevarskog prostora. On može retoriku zaokretati još desnije unutar svojih gabarita kako bi pokušao pridobiti barem dio Škorinih birača, ali pritom mora biti vrlo oprezan kako ne bi izgubio, odnosno demotivirao one birače koji su u prvom krugu dali glasove ostalim kandidatima ljevice i lijevog centra - Dariju Juričanu, Daliji Orešković, Dejanu Kovaču, Katarini Peović, a u krajnjoj liniji i Pernaru i Kolakušiću. Jednostavnije rečeno, on ne može grabiti od desnice već samo grebati ponešto glasova od nje.
Ako stvari krajnje matematički pojednostavimo, Grabar Kitarović bi uza svojih 507.000 glasova iz prvog kruga logikom sirove podjele lijevo-desno, dobila još 470.000 glasova Škore i Đapića te u drugom krugu mogla okvirno računati na nekih 985.000 glasova.
Pod pretpostavkom da će po pitanju izlaznosti drugi krug biti identičan prvome, Milanović može uza svojih 562.000 glasova računati i na gotovo 88.000 Juričanovih (njegovi su redom bili protiv Milana Bandića, koji je Kolindin intimus, a Škori je dao kućicu na Adventu), 55.000 Dalije Orešković, 21.000 Katarine Peović te 18.000 Dejana Kovača. To u konačnici Milanoviću osigurava oko 745.000 za pobjedu nedostatnih mu glasova. Tek ako pokupi sve glasove Kolakušićevih i Pernarovih birača, Milanović bi se približio brojci od 900.000 glasova.
22.12.2019., Zagreb - Izborni stozer predsjednickog kandidata Zorana Milanovica u Tvornici kulture tijekom cekanja rezultata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Sanja Music Milanovic, Zoran Milanovic. Photo: Igor Soban/PIXSELL
Okršaj najpotentnijih političkih alfa-mužjaka
Naravno, to je krajnje pojednostavljeni izračun koji prije svega služi kao indikator raspoloženja u prvom krugu, ali u drugom ne mora značiti puno. Ne zna se koliko će protestnih glasača, od kojih je dio svakako i Škorinih, iz protesta ostati kod kuće u drugom krugu. Također je pitanje koliko će negativne emocije biti kanalizirane ka Plenkoviću koji, iako nije kandidat, može postati ključni akter drugog kruga. A pitanje je i do koje mjere će HDZ i izborni tim Grabar Kitarović zaoštriti retoriku prema Milanoviću kao omraženom kandidatu omražene ljevice, a da to ne prijeđe granicu slušljivosti i prihvatljivosti.
Pred Milanovićem je zahtjevan posao da nakon prvog kruga u kojem je, stjecajem po njega povoljnih okolnosti, mogao biti ležeran, gotovo promatrač, u drugom krugu morat će postati aktivan sudionik. Valja očekivati da će oštricu svoje retorike usmjeriti na Plenkovića, što je uostalom već počeo činiti u prvom krugu. Drugi krug predsjedničkih izbora mogao bi tako postati poprištem borbe dvojice trenutačno najpotentnijih političkih alfa-mužjaka, Milanovića i Plenkovića. A borba će se voditi za Škorine birače. Bez osvajanja većine njih bit će gotovo nemoguće dobiti izbore.
