"Bio sam jedan od najboljih studenata s vrlo visokim prosjekom, a danas ne mogu nastaviti svoje obrazovanje", požalio nam se jedan fizioterapeut prvostupnik (podaci poznati redakciji) pojašnjavajući da sustav na kojem visoko školstvo u Hrvatskoj funkcionira stvara probleme onima koji bi se željeli dalje školovali. Točnije, upire prstom na visoke cijene školovanja, ali i na uvjete upisa, koji, prema njegovom mišljenju, nisu nimalo pravedni. Naime, upozorava da godina diplomskog stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu košta dvostruko više nego godina dodiplomskog studija, odnosno umjesto 10 tisuća kuna mora se "iskeširati" 20 tisuća. Tako dvije godine studiranja koštaju ukupno 40.000 kuna.
"Tko si to danas, ako ima plaću od 5.000 kuna i kredit, može priuštiti?", pita naš čitatelj istovremeno postavljajući pitanje zašto na tom problemu ne poradi Ministarstvo te možda na neki način subvencionira studiranje i olakša muke onima koji se žele školovati. Upozorava i da se ove godine šuškalo da će i postojeća cijena jedne godine i porasti.
Ako tri godine nisi odradio u struci, zaboravi studij
No, našeg čitatelja ne brinu samo visoke cijene školovanja. Naime, iako, kaže, postoji i druga opcija da se nastavi obrazovanje, ona stvara druge probleme. Ove je godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci fizioterapeutima otvorena mogućnost da se izvanredno upišu na sveučilišni diplomski studij i na taj način dospiju i do titule doktora.
"Za upis je potrebno raditi minimalno tri godine u struci i imati dva objavljena rada ili jedan rad i jedan tečaj prve kategorije. Napominjem da su godine staža primarni kriterij za odabir te će netko s 10 godina staža i prosjekom 2,0 prije upisati studij od nekog s prosjekom 4,5 i tri godine radnog staža. To je jedini sveučilišni diplomski studij u RH s takvim uvjetima za upis! Tko drugi mora raditi tri godine da bi mogao nastaviti školovanje? Takvi uvjeti za daljnje školovanje ne postoje nigdje! Uspoređujući se sa svima drugima, smatram da je tu nama fizioterapeutima uskraćeno pravo na školovanje pod jednakim uvjetima kao i svima drugima. Što s ljudima koji ne rade u struci? Moći će upisati samo stručni studij (ako će ga masno platiti)?! Ne čini vam li se to besmisleno?", pita naš čitatelj, koji je godinu dana u struci odradio, a potom je posao pronašao na drugom mjestu. Mogućnost da se upiše na sveučilišni studij, zbog nedostatka staža od dvije godine, sada nema.
Zašto godina dodiplomskog košta dvostruko više od godine stručnog diplomskog?
U želji da mu pomognemo, pokucali smo na vrata triju ustanova koje je prozvao. U Ministarstvu su nam rekli da su prava upisa i cijene studiranja stvar akademske samouprave visokih učilišta, te za njih priča na tome završava. "Zakonom je definiran minimum u pogledu uvjeta za upis pojedinih vrsta studija, dok je visokim učilištima dana ovlast da svojim općim aktima utvrde dodatne ili specifične upisne uvjete, uključujući i visinu participacije u troškovima studiranja", stoji u odgovoru Ministarstva.
Na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu pak nismo uspjeli doznati zašto godina dana stručnog diplomskog studija košta dvostruko više od godine dana dodiplomskog. Dobili smo tek kratak odgovor da je cijena za izvanredni studij uz rad određena sukladno odluci Upravnog vijeća te da "ne postoji namjera povećanja cijene školarine". Dekan Mladen Havelka, koji nam je odgovorio na upit, pritom je samo kratko izrazio nadu da će uskoro postojati mogućnost upisa redovitih studenata uz potporu Ministarstva.
'Ne vidim ništa sporno'
Na naše pitanje zbog čega su prvostupniku potrebne baš tri godine radnog iskustva, prodekanica za stručne studije Medicinskog fakulteta u Rijeci dr. sc. Daniela Malnar odgovorila je da u cjelokupnim uvjetima upisa ne vidi ništa sporno. Sve je, tvrdi, određeno prema pravilima Sveučilišta.
"Kako se ovdje radi o sveučilišnom diplomskom studiju, stručni prvostupnici fizioterapije moraju prethodno završiti takozvani Program cjeloživotnog obrazovanja kako bi stekli preduvjet upisa na ovaj diplomski studij. A kako se radi o izvanrednom studiju, jedan od kriterija upisa stručnih prvostupnika fizioterapije na program cjeloživotnog obrazovanja bile su tri godine radnog iskustva na radnom mjestu fizioterapeuta", pojasnila je prodekanica Malnar.
Muke po visokom školstvu
Problematiku nam je pokušao objasniti i dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Alen Šustić, koji nam je rekao da im binarni sustav visokog obrazovanja čini ogromne probleme u edukaciji zdravstvenih djelatnika.
"Odlukom rektorskog zbora od prije više godina, nije moguć prijelaz iz stručnih studija, dakle s veleučilišta na sveučilišne studije bez polaganja određene razlike. Jedan od načina da se ide u susret potencijalnim kandidatima je i mogućnost vrednovanja radnog iskustva kroz cjeloživotno učenje, naravno tada dolazi u obzir isključivo rad u struci. Mi (fakultetsko vijeće i Senat SuRi) smo odlučili da uz određene module u tom smislu priznajemo i tri godine radnog staža", napisao nam je dekan dodajući da to nije neuobičajeno rješenje te da se može naći u europskim zemljama koje se muče s binarnim sustavom.
