Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izvijestio je u ponedjeljak da bi pismo namjere za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) trebalo biti poslano "negdje u drugom kvartalu ove godine", no kako još ne može govoriti o točnom datumu.
Odgovarajući na pitanja novinara nakon predavanja "Perspektive ulaska Republike Hrvatske u eurozonu" održanom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), Vujčić je kazao da se to do kraja ovog tromjesečja zasigurno neće dogoditi, a kako će to biti vjerojatno negdje u drugom kvartalu, no kako ne može još sada preciznije govoriti o točnom datumu.
"U svakom slučaju sada prvo slijedi izvješće Europske komisije, onda nastavak naših konzultacija s partnerima - Europskom središnjom bankom, Komisijom i eurogrupom, a nakon toga ćemo odlučiti točno o datumu", kazao je Vujčić, dodajući kako se nada izlasku Hrvatske iz postupka prekomjerne neravnoteže, o čemu bi Komisija trebala uskoro objaviti izvješće.
Upitan može li se očekivati ulazak u tečajni mehanizam u 2020., guverner je kazao da je to "recimo neki datum o kojem bi se moglo razgovarati, 2020. u neko doba". Nije htio špekulirati o točnom datumu, odnosno hoće li to biti početak ili kraj iduće godine, poručivši kako će to postati razvidno iz samog pisma.
Napominje da za ulazak u tečajni mehanizam ima pet uvjeta nominalne konvergencije i koje Hrvatska "de facto" sve zadovoljava, dok "de iure" jedan ne, koji se odnosi na stabilnost tečaja, s obzirom na to da se ona može ostvariti isključivo unutar tečajnog mehanizma, i zato je upravo ključan taj prvi korak koji se odnosi na ulazak u mehanizam, piše Poslovni dnevnik.
S druge strane, navodi Vujčić, tu je cijeli niz pokazatelja koji se odnose na prekomjerne makroekonomske neravnoteže, poput javnog duga, vanjskog duga, stope nezaposlenosti, participaciju na tržištu rada i slično.
"Tu sada stojimo daleko bolje nego prije pet godina jer su se smanjile i vanjske neravnoteže, vanjski dug izuzetno brzo pada, a smanjile su se i unutrašnje neravnoteže, kroz pad javnog duga, koji je u ovom trenutku tri puta brži od onog koji same procedure Europske unije zahtijevaju", kazao je Vujčić.
Nije odgovorio na pitanje hoće li biti novih deviznih intervencija jer to nikada ne najavljuje, no poručio je da one služe održavanju stabilnosti tečaja. "Naravno da ne isključujem da će biti još deviznih intervencija i ako pogledamo u razdoblju do uvođenja eura, bilo bi čudne da ih ne bude. Ja bih očekivao da ćemo i dalje imati pritiske na tečajnom tržištu i da će devizne intervencije biti potrebne. One su tu da očuvaju stabilnost tečaja i mi zadnjih godina moramo kontinuirano otkupljivati eure jer imamo snažan pritisak na jačanje kune", kazao je Vujčić.
Odgovarajući na pitanje novinara o višku likvidnosti, Vujčić je poručio da monetarna politika ima svoja ograničenja, a kako u Hrvatskoj postoji novac koji se prekonoćno na računu HNB-a drži po kamatnoj stopi od nula posto, praktički u visini od 11 posto BDP-a, a s kojim banke ništa ne rade.
Da u tom smislu HNB još tiska dvije, pet ili 10 milijardi kuna, to ne bi ništa promijenilo, kaže Vujčić.
"To pokazuje da je monetarna politika odradila onoliko koliko je mogla, a da su ograničenja da se taj novac plasiraju gospodarstvu negdje drugdje", kazao je Vujčić, dodajući da je problem strukturne naravi, od kojih se dio polako riješio, no većina njih i dalje postoji i zbog toga je efikasnost potrošnje novca koji je HNB tiskao relativno niža.
Pritom, oko trećine hrvatskih poduzeća ne treba kreditno zaduženje jer ima vlastita sredstva, oko 30 posto bi se željelo zadužiti, no nije kreditno sposobno, tako da preostaje tek nešto više od trećine tvrtki koje se i žele zadužiti i mogu dobiti novac.
Vujčić: Dobro bi bilo imati statistiku o "lošim" kreditima koje su otkupile agencije
Na pitanje novinara o agencijama koje su otkupljivale "loše dugove" od komercijalnih banaka te je li se tu razmišljalo o mogućim posljedicama, s obzirom na to da se taj dug preselio u sferu koja nije pod direktnim nadzorom, Vujčić je kazao da je HNB svakako o tome razmišljao kada je donosio regulaciju, s obzirom da je ta regulacija donesena u trenutku kada su se te agencije pojavile, a upravo s ciljem zaštite onih čiji su se dugovi prodavali.
Vujčić kaže da se sada i na razini EU-a razmišlja o regulaciji tih agencija, a kako je on jedan od onih koji od početka zagovara da bi se trebalo, ako ništa drugo, od tih agencija tražiti određene statističke podatke.
