Inflacija bi tijekom 2024. i 2025. godine trebala doći na ciljanu razinu od dva posto. Kazao je to guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, na 31. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. Guverner je istaknuo da će najteže biti smanjiti inflaciju s tri na dva posto, zbog strukturnih razloga, od kojih je jedan i tržište rada.
"Najteži dio smanjivanja inflacije bit će zadnji kilometri, kada se budemo spuštali s tri na dva posto, što će biti teško zbog strukturnih faktora, od kojih je jedan tržište rada. U Europi gospodarstvo stagnira, imamo stopu rasta, ali nisku, ali tržište rada ostaje vrlo jako", kazao je Vujčić, dodajući kako su svi očekivali da će i stopa nezaposlenosti rasti, ali da se to ovoga puta nije dogodilo.
"Što znači da je tržište rada strukturno drukčije, te će i dalje vršiti strukturni pritisak na stopu inflacije. Treba se pitati što moramo žrtvovati na tržištu rada da bi održali stopu inflacije na ciljanim razinama. Ove godine plaće će rasti, imamo najave porasta plaća u javnom sektoru koji opet postaje lider u povećanju plaća, a privatni ga prati. U prvom je kvartalu privatni sektor bio lider u plaćama, sada opet javni. Što se trendova tiče, u fazi smo deglobalizacije i fragmentacije, a ako se gospodarstva zatvaraju, pritisak na rast cijena radne snage jača i moć sindikata raste. Sve to nastavlja vršiti pritisak na cijenu rada", kazao je guverner Vujčić.
Prenapučenost javnog sektora
"Promjene na tržištu rada mogu se promatrati kroz prizmu demografskih i gospodarskih čimbenika, a covid-pandemija dodatno je oblikovala tu dinamiku", kaže nam Igor Žonja, direktor Alma Career Regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao. "Hrvatsko stanovništvo sve je starije, a primjetan je odlazak radno sposobnih pojedinaca, često onih najpoduzetnijih i najkvalificiranijih. Također, možemo pretpostaviti da su faktori poput smanjenog broja novorođenih, potencijalno uzrokovanog psihološkim posljedicama lockdowna, imali svoj udio u ovim promjenama. Švedski model suočavanja s krizom bilo je rješenje za kojim smo trebali posegnuti, no krenuli smo drugim smjerom. Važno je napomenuti da su lockdown mjere, čak i u većoj mjeri nego rat u Ukrajini, generirale inflaciju s kojom smo suočeni", pojašnjava.
Na pitanje, treba li nešto "žrtvovati" na tržištu rada i ako da, što bi to bilo, Žonja kaže: "Na hrvatskom tržištu rada, ako se poslužimo terminologijom za koju se odlučio guverner Vujčić, već neko vrijeme "žrtve“ pronalazimo među radnicima i poslodavcima iz privatnog sektora. Oni su nositelji sve većih financijskih izdataka koji proizlaze iz prenapučenosti javnog sektora."
Guverner Vujčić upozorio je da će se radno aktivno stanovništvo u Hrvatskoj kroz 20-ak godina smanjiti za 400 tisuća ljudi odnosno, da će toliko radnika nedostajati kako bi se održao BDP i produktivnost. To će značiti da moramo i dalje uvoziti strane radnike.
Znatno veća potražnja za radnicima nego prošle godine
Komentirajući pak pritisak na rast cijena radne snage, Žonja kaže:
"Nedavno povećanje plaća u javnom sektoru značajno je utjecalo na plaće općenito, potencijalno narušavajući tržište rada. Taj utjecaj posebno dobiva na važnosti s obzirom na nedavnu priliku za smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi, što nije iskorišteno. Umjesto toga, uslijed političkih odluka i populističkih pristupa, dogodilo se suprotno - rast broja zaposlenih u javnim i državnim službama, što je potaknulo odlazak najtalentiranijih pojedinaca iz Hrvatske.
A što je s onima koji su ostali?
Najnovija analiza tržišta rada koju je objavio portal MojPosao pokazala je da je u Hrvatskoj u prva tri kvartala ove godine objavljeno preko 250.000 oglasa za posao. Rast je to od 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godinu.
Uzimajući, pak, u obzir rast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj, koji se nerijetko zapošljavaju putem više od 600 agencija za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika koje posluju na području Hrvatske, pretpostavlja se da je porast potražnje za radnom snagom znatno veći nego što prvotno brojke sugeriraju i kako bi potencijalno mogao iznositi osam posto u usporedbi s prošlom godinom.
Pad potražnje za radnicima u IT-u i Ljudskim resursima
Najveći rast potražnje zabilježen je u sektorima: Instalacije, održavanje i popravci, Sigurnost i zaštita te Promet, transport i pomorstvo. Najveći pad bilježi se na području cijene Hrvatske u sektoru Ljudskih resursa i IT-a. Broj oglasa pada i u sektoru Turizma, dok potražnja za radom u Prodaji, odnosno Trgovini stagnira ili blago raste. Na cjelokupnom tržištu blagi pad vidi se i u oglasima za sektor Graditeljstva, geodezije i geologije.
Unatoč tome što brojke, barem one koje se odnose na cjelokupno tržište, sugeriraju stagnaciju ili pad potražnje u određenim sektorima, stvarno stanje je ipak nešto drugačije, napominje Žonja.
"U prvih devet mjeseci ove godine u našoj zemlji je izdano 133 tisuće radnih dozvola za strane radnike, što predstavlja značajan rast u odnosu na prethodnu godinu kada su tijekom cijele 2022. izdane 124 tisuće dozvola“, ističe. Dodaje kako većina tih radnika pronalazi zaposlenje upravo u sektorima turizma i građevine, ali i prodaje te kako, pored radnika iz susjednih zemalja, najveći broj stranih radnika dolazi iz zemalja poput Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša, pri čijem zapošljavanju posreduju agencije za uvoz stranih radnika.
„Nažalost, proces zapošljavanja stranih radnika i dalje se odvija stihijski. Kako bismo zaustavili iseljavanje naših građana te potaknuli one koji su već otišli da se vrate, nužno je unaprijediti sustav upravljanja unutar naše države. S obzirom na to da Hrvatsku sve više naseljavaju ljudi različitih kultura i vjera, također je važno pružiti podršku njihovoj integraciji u naše društvo. Integracija je proces koji zahtijeva razumijevanje i poštovanje različitosti te uključivanje stranih radnika u društvene i gospodarske tokove naše zemlje“, smatra Žonja.
Najtraženiji trgovci, konobari i skladištari
Među najtraženijim zanimanjima u trećem kvartalu 2023. godine i dalje su prisutna zanimanja iz područja prodaje, proizvodnje te turizma i ugostiteljstva. Najtraženija zanimanja u trećem kvartalu bila su: prodavač (trgovac), skladištar, konobar (barmen), vozač, radnik u proizvodnji te kuhar. Najveća ponuda oglasa zabilježena je u sljedećim sektorima Prodaje (Trgovine), Turizma i ugostiteljstva te Proizvodnje i zanatskih usluga. Također, u skladu s početkom akademske i školske godine, primjetan je veći broj oglasa u sektoru Obrazovanje i znanost.
Više od polovice objavljenih oglasa za posao odnosilo se na rad u Zagrebu i zagrebačkoj županiji (55 posto) nakon čega slijede obalne županije: Primorsko-goranska (13 posto), Splitsko – dalmatinska (12 posto) te Istarska županija (10 posto).
POGLEDAJTE VIDEO: Iako zvuči pomalo utopijski, posla je sve više, a radnika sve manje? Hrvatskoj će trebati 400 tisuća stranaca