grad heroj /

Vremeplov kroz obećanja političara u Koloni sjećanja: Pitanje nestalih i dalje ostaje neriješeno

I dalje se traga za 520 ljudi sa šireg vukovarskog područja

17.11.2021.
21:45
VOYO logo

Kao sjećanje na prvu tužnu kolonu 1991. nakon pada grada, Vukovarom svake godine prolazi Kolona sjećanja. Prva je bila 1998., kada je Vukovar mirno vraćen Hrvatskoj. I odmah su poslane snažne političke poruke, a političari sa svojim obećanjima postaju nezaobilazni dio povorke. Na dan spomena na žrtve grada heroja, često su se vodile kampanje, a nisu izostajali ni politički obračuni, pa je nastajalo i više kolona.

Kolona boli, patnje i tuge, ali i ponosa. Iz godine u godinu sve je više rasla. I sve više dobivala politički značaj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Vukovaru nema političkih govora, no od prve kolone 1998. - nakon mirne reintegracije - uvijek iste političke poruke i obećanja. Ono što su Vukovarci najviše očekivali, ipak nije ostvareno. Za zločin nad gradom - nema odgovornih. 

''Nadam se da će pravda ipak biti zadovoljena'', rekao je bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić 2006. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Najavili smo i tražit ćemo veće kazne i tražit ćemo da se podignu optužnice'', kazao je bivši premijer Ivo Sanader 2008. godine.

Image
PRIZVOD S HUMANITARNOM NOTOM /

Prije 10 godina je doselio u Vukovar i osmislio lampion u obliku najprepoznatljivijeg simbola grada

Image
PRIZVOD S HUMANITARNOM NOTOM /

Prije 10 godina je doselio u Vukovar i osmislio lampion u obliku najprepoznatljivijeg simbola grada

Desetljeće poslije ista priča. 

''Mislim da moramo gledati u budućnost na utvrđivanje istine i procesuiranje ratnih zločina'', izjavio je premijer Plenković 2019. 

Pitanje nestalih - mnogi su već i umrli, a nisu dočekali vijesti o najmilijima. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''U prvom redu moramo pronaći ljude čiju sudbinu još ne znamo…'', kazao je bivši predsjednik Josipović 2012. godine.

''Već su učinjeni neki koraci, i već sam nekoliko puta rekla kako će puno vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija mogu govoriti da su prijateljske države'', rekla je 2017. bivša predsjednica Grabar-Kitarović. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I dalje se traga za 520 ljudi sa šireg vukovarskog područja. S vremenom, važnije je postalo gdje je tko u koloni, i tko će se više politički istaknuti. Podjele su kulminirale 2013., jedna kolona podijelila se na dvije - i to nespojive.

Jedna je bila kolona stožera za obranu grada Vukovara, koji je vladi Zorana Milanovića zamjerao postavljanje ćiriličnih ploča u Vukovaru, a druga manja - Vladina. 

Nitko tko se našao u blizini državnog vrha nije mogao blizu drugoj koloni. Nakon sat vremena, državni vrh je odustao i automobilima se odvezao do Ovčare. 

''Naprosto na silu ne ide, to ne dolazi u obzir, na ovakav način se može svatko organizirati tko ovo doživljava kao utakmicu. A ovo za mene nije utakmica nek igraju sami'', kazao je Milanović 2013. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godinu poslije, kolona je bilo još više: službena, kolona stožera te još pokoja...

''Mislio sam jedna kolona, ali bogami ima tri'', komentirao je građanin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na kraju su ipak sve završile u jednoj, a političari su ostali na začelju. 

''Svjedočimo tome da se ne možemo složiti oko stvari kao što je Vukovar i zbog toga mi je žao'', rekao je 2014. vukovarski gradonačelnik Ivan Penava

Politički obračuni, išli su toliko daleko da je bilo važno i tko će prvi stići na memorijalno groblje. Vukovar je posebno poželjan bio u predizbornim kampanjama, bilo predsjedničkim ili parlamentarnim, a pljeskalo se ponekad čak i na groblju. Oni koji su u Vukovaru uvijek bili dobrodošli su hrvatski generali, posebno nakon oslobađajuće presude u Haagu. ...

''Ovo je trenutak za sjećanje'', rekao je Markač. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ponekad je najvažnija politička poruka poslana netom prije kolone sjećanja. 2010. na Ovčari - trenutak povijesti... 

''Ovdje sam da još jednom izrazim izvinjenje, žaljenje i ako je moguće da Hrvatska i Srbija zatvore tu stranicu povijesti'', rekao je 2010. bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije to puno promijenilo. Kao ni prošlogodišnje klečanje na Ovčari izaslanika Aleksandra Vučića. Srpski predstavnici dugi niz godina postavljali su svijeće i cvijeće na takozvanom groblju šajkača - gdje su pokopani srpski borci 1991., a kasnije redovito bacali vijenac u Dunav. U koloni sjećanja moglo se vidjeti Milorada Pupovca, a u međusobnoj razmjeni pomirbenih poruka prošle godine bio je i potpredsjednik Vlade Boris Milošević.

''Ne mogu naći dovoljno snažne riječi da izrazim žaljenje zbog stradanja i boli grada Vukovara'', kazao je lani Milošević.

I naravno, uz pomirbu, uvijek su tu bila i obećanja boljitka u gradu, iz kojeg se petina stanovništva za to vrijeme iselila. 

''U kojem vjerujem da će sutra biti još bolje kada bude još više radnih mjesta i više mogućnosti'', izjavila je Kosor 2009.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Naša Vlada kontinuirano ulaže napore u razvoj grada u svim aspektima'', rekao je prije dvije godine Plenković.

U 23 godine obnovljen je vodotoranj, vraćena vojska u grad, Vukovar je postao mjesto posebnog domovinskog pijeteta a dan pada - državni praznik. No isto tako i dalje je u Borovu mauzolej četniku Šoškočaninu, i groblje šajkača, a grad je među najsiromašnijima u državi. Jesu li onda svi ovi političari iz silnih kolona sjećanja mogli i trebali više - za grad heroj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo