Hrvatska udruga banaka obznanila je ponovno uvođenje Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK). On bankama omogućuju razmjenu svih podataka o zaduženosti građana, a zbog europskih pravila o zaštiti podataka (GDPR) bio je obustavljen na otprilike godinu dana, kao i "crna lista", odnosno sustav razmjene informacija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu.
Djelomična razmjena podataka obavljana je, doduše, s pomoću posebnog informatičkog sustava, no banke su se sada uskladile s GDPR-om te se pozivaju na Zakon o kreditnim institucijama, zbog čega im je omogućen povratak cjelokupnog načina provjere boniteta klijenta, javlja Novi list.
"Kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka u Osnovnom sustavu registra (OSR sustav) posredstvom Hrvatskog registra obveza po kreditima", kažu u HUB-u. Razmjena podataka, kao i prije, uključuje sve informacije o kreditnim zaduženjima klijenata banaka i štedionica; od "minusa na tekućem", do svih vrsta kredita.
Moratoriji pošteđeni
No, zbog pandemije koronavirusa i poremećaja ekonomije, a samim time i naplate kredita, uvedeni su brojni moratoriji, odnosno odgode plaćanja za građane i tvrtke, koje je kriza pogodila. HROK se zapravo vraća u vrijeme djelomične zamrznutosti portfelja, odnosno perioda kada 54.000 kredita, odnosno osam posto ukupnog portfelja banaka, čeka bolja vremena.
Iz HUB-a poručuju kako krediti oko 40.000 građana koji su zatražili moratorij, odgodu plaćanja ili reprogram neće biti tretirani kao neplaćeni niti će se računati da je probijen njihov rok plaćanja. Građani koji koriste tu mjeru Vlade, neće dospjeti na crnu listu sve do dogovorenog termina za ponovno plaćanje.
Volja za izdavanjem kredita
Cijeli će proces, zajedno s ponovno započetom razmjenom informacija, smanjiti volju banaka da odobravaju kredite. Naime, pitanje je hoće li se gospodarstvo oporaviti, odnosno hoće li se uspostaviti novčani tokovi i očuvati ili otvarati radna mjesta s istekom moratorija. Ako oporavak bude brz, onda ne bi trebalo biti problema niti u otplati, niti u izdavanju kredita. No, ako se kriza produbi, krediti bi iz moratorija mogli prijeći u "nenaplative".
S uvidom u to tko redovito otplaćuje kredit, tko malo kasni i koliko te tko je koliko dužan, banke će moći odrediti tko spada u kategoriju dužnika, a tko je zaista pod moratorijem. Banke će imati podatke i o onima koji su jedan kredit stavili pod moratorij, pa podigli drugi, jer "u tom dijelu, budući da formalno nije riječ o lošem plasmanu, presudna će ipak biti poslovna politika svake pojedine banke".