Na ulici ih nikada nije bilo više, njihove usluge malo tko ne koristi. Gig ekonomija ili ekonomija kratkotrajnih poslova preplavila je Europu. U posljednje dvije godine posao je eksplodirao, pa su Wolt i Glovo u pandemiji utrostručili zaradu.
Tisuće ih svaki dan dostavlja hranu. Filip pređe i do 60 kilometara dnevno. Ovisno o broju vožnji zaradi između 5 i 6 tisuća kuna.
"Nemaš praktički na bolovanje, godišnji možeš zaboraviti. Ali, kao nadoknađuje to što imaš veću zaradu od prosječnog posla. To kao nadoknađuje ali mislim da nije vrijedno toga", kaže Filip.
Nije vrijedno ni za vozače Ubera. Razboljeti se ne smiju, nemaju socijalno ni mirovinsko. Otkaz mogu dobiti bez najave i to ako recimo nakupe nekoliko loših ocjena na aplikaciji bez da dobiju priliku za svoju stranu priče. Mnogi rade na crno. Prijavljeni su na 4 sata a odrade i preko 10 sati vožnje.
"Mislim da bi se to sve trebalo regulirati da tog rada na crno ne bude jer on nije održiv i nije u redu. Ugrožava nas koji radimo legalno", kazao je vozač Ubera Siniša Šerbula.
Legalno rade preko posrednika, takozvanih agregatora s kojima ne komuniciraju.
"Bilo je slučajeva jednostavno da vlasnik firme preko koje rade vozači jednostavno ne isplati novac koji je vozač zaradio. Jednostavno on nestane. Nema ga, ne možete ga kontaktirati na telefon. Vozači mogu dizati privatnu tužbu", tvrdi Šerbula te dodaje da do osobe koja nestane ne mogu doći.
Trebale bi nestati i takve priče, sad kad imaju svoj Sindikat.
"Pokazali su se brojni nedostaci takvog modela poslovanja. Koliko ima prednosti, toliko ima nedostataka. Radnici su posve nezaštićeni u takvom odnosu. U potpunosti smo podređen uvjetima poslovanja platforme. Platforma može preko noći odlučiti sniziti cijene prijevoza ili dostave i nas nitko ništa ne pita", kazala je Iva Filipović, suosnivačica Sindikata radnika digitalnih platformi.
Prava radnika svima, pa i njima - poručuje Europski Parlament. Treba im osigurati jednaka prava kao i onima na tradicionalnim poslovima. Ovakav rad zamišljen je kao posao sa strane - ali to više nije.
"Recesija u ekonomiji je dovela do toga da jako velik broj ljudi te poslove obavljaju kao jedini posao - 8 sati, nekad i 12 sati, što znači da rade i puno duže nego ostali radnici baš zato što nemaju reguliran svoj status. Oni ne mogu podignuti kredit jer nemaju registriran stalan posao, ne mogu možda dobiti dječji vrtić jer ih tržište rada gleda kao drugorazredne radnike", tvrdi ekonomistica Marija Ivanov.
Analitičari portala goremotley.net koji proučava utjecaj baš ovakvih kratkotrajnih poslova na ekonomiju, predviđaju da već sada trostruko više raste broj onih koji su dio gig ekonomije nego onih koji rade na tradicionalnim radnim mjestima.
